
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
8 désanm 2023, sanm
Mézami si néna in mérite ni atribyé noute kamarade Paul épi lo parti kominiss an zénéral sé la kapassité invante toute kalité solission pou amenn noute péi dann shomin noute dévlopman. Boudikonte sé kékshoz ni koné mé souvan défoi sa la fine sorte in pé tro dann noute tète.
Aprésa nou la vi Didier Robert épi son bann zalyé démonte pan par pan noute bon projé kominiss é rényoné pou ranplass ali par in médlé néo-kolonyal pou rodone ali favèr. Nou la vi galman la gosh tro okipé pou fé la konkète lo pouvoir pou inpoz in lign fèrm konte kolonayl.
Mé sak nou la romarké é plizanpliss sé la mémoir lo néokolonyal pou rapèl ali lo projé Paul Vergès é son lintanssion pou kass sa otan k’i pé. Néna inn-dé zour nou la vi dann Témoignaz koman l’éta épi son bann lantropriz — konm l’EDF — apré démonte noute prozé d’lotonomi dann l’énèrji pou ranplass ali par in prozé d’dépandanss néo-kolonyal.
Nou la bo dir, suiv in dirékssion konmsa sé tourn lo do avèk lintéré lo pèp rényoné la lign néo-kolonyal i shanj pa, li pass landroi li désside passé é tanpi si in zour lo pèp rényoné lé kite pou pèye lo po kassé. Ni pouré galman anparl lotonomi alimantèr pars sa ossi bann kolonyal i vé pa — mèm li vé koupe shomin so lotonomi-la.
Néna ossi noute 25 propozission é si nou ni koné pi sa si tèlman bien par kèr bann néo-kolonyo zot i koné bien é sé in zé pou zot prann lo kontro-pyé noute bann propozission é opliss i sava, opliss ni romarke lo pouvoir néokolonyal i koné bien sak Paul Vergès épi lo parti kominiss néna dann zot tiroirépi son stratézi.
Alor mézami, alon pansh anou in pé dsi la stratézi Paul Vergès épi sak bann kominiss la fé landroi zot i égzèrss — osinonsa zot la égzèrs in pouvoir partikilyé… Mi diré mézami, la lite konte-kolonyal i fé k’komanssé é i fo amenn ali, dann lintéré lo pèp rényoné. Avèk bann néo-kolonyal konm énmi prissipal.
A bon antandèr, salu !
Justin
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)