Si ni rapèl pî bien sak Paul Vergès la di é sak li la fé, bann kolonyo pou zot par, i ansouvien bien !

8 désanm 2023, sanm Justin

Mézami si néna in mérite ni atribyé noute kamarade Paul épi lo parti kominiss an zénéral sé la kapassité invante toute kalité solission pou amenn noute péi dann shomin noute dévlopman. Boudikonte sé kékshoz ni koné mé souvan défoi sa la fine sorte in pé tro dann noute tète.

Aprésa nou la vi Didier Robert épi son bann zalyé démonte pan par pan noute bon projé kominiss é rényoné pou ranplass ali par in médlé néo-kolonyal pou rodone ali favèr. Nou la vi galman la gosh tro okipé pou fé la konkète lo pouvoir pou inpoz in lign fèrm konte kolonayl.

Mé sak nou la romarké é plizanpliss sé la mémoir lo néokolonyal pou rapèl ali lo projé Paul Vergès é son lintanssion pou kass sa otan k’i pé. Néna inn-dé zour nou la vi dann Témoignaz koman l’éta épi son bann lantropriz — konm l’EDF — apré démonte noute prozé d’lotonomi dann l’énèrji pou ranplass ali par in prozé d’dépandanss néo-kolonyal.

Nou la bo dir, suiv in dirékssion konmsa sé tourn lo do avèk lintéré lo pèp rényoné la lign néo-kolonyal i shanj pa, li pass landroi li désside passé é tanpi si in zour lo pèp rényoné lé kite pou pèye lo po kassé. Ni pouré galman anparl lotonomi alimantèr pars sa ossi bann kolonyal i vé pa — mèm li vé koupe shomin so lotonomi-la.

Néna ossi noute 25 propozission é si nou ni koné pi sa si tèlman bien par kèr bann néo-kolonyo zot i koné bien é sé in zé pou zot prann lo kontro-pyé noute bann propozission é opliss i sava, opliss ni romarke lo pouvoir néokolonyal i koné bien sak Paul Vergès épi lo parti kominiss néna dann zot tiroirépi son stratézi.

Alor mézami, alon pansh anou in pé dsi la stratézi Paul Vergès épi sak bann kominiss la fé landroi zot i égzèrss — osinonsa zot la égzèrs in pouvoir partikilyé… Mi diré mézami, la lite konte-kolonyal i fé k’komanssé é i fo amenn ali, dann lintéré lo pèp rényoné. Avèk bann néo-kolonyal konm énmi prissipal.

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus