Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
25 out 2009, sanm

Konbyinn foi ni oi d’moun, kisoi dann biro, kisoi dann komèrs, kisoi dan la bank, kan nana in domann pou fèr, in shèk pou ranpli, in sinp « lu et approuvé » pou marké, i di zot la obli z’ot linète ? La pèrsone l’apré rosovoir azot i fé sanblan kroir, mé i kroi pa ditou. Sa i ariv souvan, mèm pli souvan k’souvan, vi k’nana rant san-dis épi san-vin mil pèrsone lé konm Kazimir, i koné pa lir, i koné pa ékrir.
Lé vré, shomaz i fatig in bon pé d’moun La Rényon. Lé vré, la pa aryink sak lé ilétré lé dann shomaz. Lé vré galman, sak lé ilétré, nana kant mèm z’ot kapasité.
Mi koné in ga, dizon li na l’or dan la min, pars li koné fé in takon z’afèr, pétète plis ké déssèrtin moun instruiyé, mé kan li rant dann in biro, i fo son madam lé avèk li an ka k’i done ali in papyé pou lir, sansa pou signé, sansa ankor pou ranpli. Dalon mi anparl azot-la na in travay, konm kréol i di, in pti travay. Pou gonf in pé son pla, li travay la bourkante, la klé si zot i vé. D’apré son tourné-viré, i sanm pa li lé pli maléré k’in n’ote, mé pou ète satisfé d’la vi, mi kroi pa li lé satisfé d’la vi. Mi di sa pars kan nana in diskissyon avèk li, li di souvan : « Moin noré pa été konm sa si moin l’avé gingn nivo ! ». Moin lé sir li vé dir si li l’été in pé plis instruiyé. Alors lé ga, d’apré zot, an parmi toute bann moun ilétré, konbyin nana dmoun konm mon dalon ? Doi an avoir in ta èk in paké ! Zot i kroi pa ? In ta èk in paké d’moun apré di, ardi, é ar-ardi : « Nou nora pa été konmsa si nou l’avé gingn nivo ! ».
Justin
L’ésplikasyon inn-dé pti mo :
Shanson Kazimir : mi pans doi z’ète l’orkèst Philippe té i zoué morso-la.
Kapasité : lé kapab fé z’afèr.
Intélizan (an kréol) : instruit (an fransé)
La klé : pti travay in moun i fé a l’okazyon.
Brokante, bourkante : la klé, travay o-blak.
In ta èk in paké : in bonpé, in takon, in kantité.
Nivo : in bon dégré l’instrksyon.
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial