Si nou lé kontrayé la moityé d’ltan dann noute travaye, lé siréssèrtin noute prozé lé pa loin pou kapoté

7 octob 2023, sanm Justin

Mi koné pa si zot lé konm mwin, si zot néna pou fèr fasss bann santiman pozitif é sa i ranfors azot pou fèr sak zot néna pou fé, épi bann santiman négatif i koupe lénèrji é final de konte i kontraye azotdann sak zot néna pou fé… Dizon si dann noute vi, ni done anou dizan pou fèr déssèrtènn shoz ni oi sa konm in bite dan la vi. Si la moityé d’noute tan nou lé kontraryé é noute randman lé moityé pli fèb dann lo méyèr dé ka, la pa dizan nou va mète mé pliss, pétète douzan, pétète kinz..

Toussa dann méyèr dé ka pars dann pir dé ka, ni pé pèrde noute anvi épi noute kouraz. Lé possib ni larg toute an route é noute prozé inportan i fini par foiré é litrouv son plass dann la galri bann katédral kassé.

La plipar d’tan kan sa i ariv sé pars nou la bite dsi in konzoin osinonsa in konzointe, in dalon-dalone i oi pa lé shoz konm nou é sa lé pa rar konm zot i koné… biensir sa la pa inn késtyon bonté ni inn késtyon d’méshansté. La plipar d’moune lé bon, moiyènman solidèr, avèk son bon koté épi son mové koté… L’èr-la mi anparl bann problèm rante partikilyé, mé i ni arzoute an pliss bann konsission ékonomik, sossyal, politik ni konpran bien sa sé in faktèr d’risk ni gingn pa fé arien pou lite kont sa.

Na poin lontan mwi la trouv in paran la kite La Franss pou vni La Rényon. Par shanss in famiye la kaziman donn a li toute sak i fo pou réissi : in propriyété an pli randman, in kaz dsi son tète, delo épi in pé park zanimo é toussa san fé… Mé an dé-tan troi mouvman li la fini par éshoué.

Mé oila li la pa gingn lindépandanss li té i souète gran kèr. Li la pa gingn shoizi sak li téi vé fé, konm li téi vé fé, mèm lo droi éshoué banna la rofiz ali. Ala li rokomanss son parkour mé li apèrsoi li pèrde la moityé d’son tan avèk plizanpliss lanvi borde toussa-la. Arzoute èk sa lo tan abandone sa l’arivé poitan dizon sa lété son shanss dan la vi…

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus