Si nou té i oubli pa le sosyal la-dan ! In késtyon inportan pou nou !

10 zwin 2009, sanm Justin

Protèz la natir ? In bon pé dmoun lé dakor. É d’apré sak mi oi, dan lé z’alantour, solon moin, nou la fé progré : ni oi pano solèr déssi bann mézon, ni oi i tri plizanplis bann déshé, ni oi ossi tout kalité léspéryans l’apré fé pou dévlop bann zénèrzi k’i ronouvèl, lékonomi dirab... Ni koné, issi dann nout péi, i rode tout koté sak lé bon pou l’imanité san détrui la natir.
Sa sé in bon z’afèr, i pé pa dir lo kontrèr !

Ni oi l’apré rode sak lé bon pou lékonomi épi pou donn demoun travay : i di konmsa kan sar fine byin dévlop bann zénèrzi k’i dire, nou va sifir anou par nou mèm : nou va gingn nout lotonomi la-dan épi sa va évite anou bann gro-gro dépans pou ashète pétrol, lo gaz, gazoile é tousa-la.
Ni koné ossi, dann in bon koup de tan nora par-la sèz mil pèrsone va travay la-dan. Pétète plis si nout lotonomi énèrzétik i pèrmète anou in bon dévlopman nout lékonomi.

Bon ! Nou lé dakor ! Sa lé byin bon ! Mé in bon pé d’moun i poz késtyon. Zot i di : domin sa lé loin kan ou na problèm zordi.
Alors, koman fèr pou k’zot i oi lo rézilta dann z’ot posh, déssi z’ot kont la bank ? Koman pèrmète azot gonf in pé z’ot pla san tro dépansé épi gingn in pé larzan ? Pou moin sa sé lo sosyal, é mi domann amoin koman i sava mète san pèrd lo tan lo sosyal la-dan...
In késtyon grav pou nou, in késtyon inportan...

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus