Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
10 zwin 2009, sanm

Protèz la natir ? In bon pé dmoun lé dakor. É d’apré sak mi oi, dan lé z’alantour, solon moin, nou la fé progré : ni oi pano solèr déssi bann mézon, ni oi i tri plizanplis bann déshé, ni oi ossi tout kalité léspéryans l’apré fé pou dévlop bann zénèrzi k’i ronouvèl, lékonomi dirab... Ni koné, issi dann nout péi, i rode tout koté sak lé bon pou l’imanité san détrui la natir.
Sa sé in bon z’afèr, i pé pa dir lo kontrèr !
Ni oi l’apré rode sak lé bon pou lékonomi épi pou donn demoun travay : i di konmsa kan sar fine byin dévlop bann zénèrzi k’i dire, nou va sifir anou par nou mèm : nou va gingn nout lotonomi la-dan épi sa va évite anou bann gro-gro dépans pou ashète pétrol, lo gaz, gazoile é tousa-la.
Ni koné ossi, dann in bon koup de tan nora par-la sèz mil pèrsone va travay la-dan. Pétète plis si nout lotonomi énèrzétik i pèrmète anou in bon dévlopman nout lékonomi.
Bon ! Nou lé dakor ! Sa lé byin bon ! Mé in bon pé d’moun i poz késtyon. Zot i di : domin sa lé loin kan ou na problèm zordi.
Alors, koman fèr pou k’zot i oi lo rézilta dann z’ot posh, déssi z’ot kont la bank ? Koman pèrmète azot gonf in pé z’ot pla san tro dépansé épi gingn in pé larzan ? Pou moin sa sé lo sosyal, é mi domann amoin koman i sava mète san pèrd lo tan lo sosyal la-dan...
In késtyon grav pou nou, in késtyon inportan...
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial