Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
18 novanm 2025, sanm

Mézami néna in-dé zour mwin la anparl azot l’aliénassion. Sé kamarad Elie Hoarau la anparl sa dann la sérémoni la spass dann simtyèr péizazé Lo Port é pou li l’aliénassion sa sé in kondission i fo ni konbate pars sé in sorte maladie i mine nout kapassité pou rézisté. Avèk l’aliénassion ni pèrde bonpé lo sanss sak ni lé pou vréman é ni transform épi ni pèrde la métriz dsi nout prop natire, nout prop pèrsonalité, ni dovien in n’ote. Ni pèrde lo sanss nout prop listoir.
Mwin la anparl azot la sérémoni onz novanm konm date pou la fin langazism indien. Sirésèrtin in bonpé rényoné koméla é an partikilyé sak néna zansète tamoul i koné zot zansète l’ariv par bato dann nout péi épi ni konsidèr a zistérézon nou néna ladan in kantité zansète.. Sé sak mi di mé lo zour mèm mwin la antann plizyèr pèrsone dann mon prop famiye épi mon famiye alyanssé apré dir sa la pa nout famiye. In sorte roniman, in l’abandon nout zansète, in l’abandon zot listoir : ni pé apèl sa in l’aliénassion pars ni pèrde lo fil nout listoir dann lo pèpléman nout péi La Rényon.
Zot i pé dir amwin in n’afèr konmsa lé pa grav poitan si pars ni pèrde inn parti nout lidantité, inn parti nout pèrsonalité… nout kamarad Elie Hoareau dann in diskour li la fé dovan simtyèr péizazé lo Port la dénonss l’aliénassion pars sa i fé ké nou lé pi nou é ni pèrde la métriz dsi sak ni lé pou lo bénéfiss sak nou lé pa : ni pé anparl l’aliénassion bann travayèr kan lantropriz kapitaliss i dovien in nouvo patri pou zot. Ni pé parl l’aliénassion kolonyal konm kan in pé téi di la koloni kolonizatriss-kan ni pran la plass lo kolonyalism dann son guèr épi son lésploitassion kolonyal. Ni pé parl l’aliénassion nout prop lidantité kan ni mète aèl de koté pou pran sète lé zot.
Koman roganiz la lite kont l’aliénassion ? Sa la pa in n’afèr fassil pars lo dominan néna la métriz dsi lo bann média, la métriz dsi bann program la métriz dsi bann linstitission sak i pèrmète ali travèsti nout listoir é li fé ké ni koné pi vréman kissa ni lé, konm sak i di bann zangazé indien la pa zot famiye. Sa lé danzéré pars zot i koné pi kissa zot i lé, épi zot lé paré pou konbate zot zansète véritab pou mète an plass, dann zot tète, épi zot pèrsonalité demoune bien pliss akomodan pou lo pouvoir kolonyal sansa néo-kolonyal. Difissil mé konm i di pti pa, pti pa n’arivé.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)