Si nou téi anparl in pé l’aliénassion konm in maladi nout pèrsonalité

18 novanm 2025, sanm Justin

Mézami néna in-dé zour mwin la anparl azot l’aliénassion. Sé kamarad Elie Hoarau la anparl sa dann la sérémoni la spass dann simtyèr péizazé Lo Port é pou li l’aliénassion sa sé in kondission i fo ni konbate pars sé in sorte maladie i mine nout kapassité pou rézisté. Avèk l’aliénassion ni pèrde bonpé lo sanss sak ni lé pou vréman é ni transform épi ni pèrde la métriz dsi nout prop natire, nout prop pèrsonalité, ni dovien in n’ote. Ni pèrde lo sanss nout prop listoir.

Mwin la anparl azot la sérémoni onz novanm konm date pou la fin langazism indien. Sirésèrtin in bonpé rényoné koméla é an partikilyé sak néna zansète tamoul i koné zot zansète l’ariv par bato dann nout péi épi ni konsidèr a zistérézon nou néna ladan in kantité zansète.. Sé sak mi di mé lo zour mèm mwin la antann plizyèr pèrsone dann mon prop famiye épi mon famiye alyanssé apré dir sa la pa nout famiye. In sorte roniman, in l’abandon nout zansète, in l’abandon zot listoir : ni pé apèl sa in l’aliénassion pars ni pèrde lo fil nout listoir dann lo pèpléman nout péi La Rényon.

Zot i pé dir amwin in n’afèr konmsa lé pa grav poitan si pars ni pèrde inn parti nout lidantité, inn parti nout pèrsonalité… nout kamarad Elie Hoareau dann in diskour li la fé dovan simtyèr péizazé lo Port la dénonss l’aliénassion pars sa i fé ké nou lé pi nou é ni pèrde la métriz dsi sak ni lé pou lo bénéfiss sak nou lé pa : ni pé anparl l’aliénassion bann travayèr kan lantropriz kapitaliss i dovien in nouvo patri pou zot. Ni pé parl l’aliénassion kolonyal konm kan in pé téi di la koloni kolonizatriss-kan ni pran la plass lo kolonyalism dann son guèr épi son lésploitassion kolonyal. Ni pé parl l’aliénassion nout prop lidantité kan ni mète aèl de koté pou pran sète lé zot.

Koman roganiz la lite kont l’aliénassion ? Sa la pa in n’afèr fassil pars lo dominan néna la métriz dsi lo bann média, la métriz dsi bann program la métriz dsi bann linstitission sak i pèrmète ali travèsti nout listoir é li fé ké ni koné pi vréman kissa ni lé, konm sak i di bann zangazé indien la pa zot famiye. Sa lé danzéré pars zot i koné pi kissa zot i lé, épi zot lé paré pou konbate zot zansète véritab pou mète an plass, dann zot tète, épi zot pèrsonalité demoune bien pliss akomodan pou lo pouvoir kolonyal sansa néo-kolonyal. Difissil mé konm i di pti pa, pti pa n’arivé.

A bon antandèr salu !

Justin

PadportParti communiste réunionnais PCR

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus