Si nou téi anparl in pé la dékolonizasyon !

7 novanm 2018, sanm Justin

Mi apèrsoi in n’afèr : moin la pankor anparl référandome la spass dann Nouvèl Kalédoni, moin la pankor anparl la mortalité Albert Ramassamy, moin la pankor anparl non pli sak moin la lir dann in l’éditoryal Fridom. Poitan bann z’informasyon i tourn otour d’lo mèm prinsip : lo droi bann pèp pou amenn lo politik zot i shoizi pou zot dann z’ot intéré.

Dann Nouvèl Kalédoni, o bout trant z’ané la vnyabou fé in référandome pou oir si bann moun dann lo péi i vé sansa i vé pa l’indépandans. Lo non la gagné é d’apré bann zobsèrvatèr sa lé lozik pars La Frans la mète bann kanak an minorité dann zot prop péi natal é si bann kanak la vote pour, bann kaldosh la vote kont. Si tèlman dann désèrtène provins lo oui i ranport troi kar bann voi, épi dan d’ot sé lo non i ranport troi kar bann voi... Sa lé bon, sa lé solid, sa lé définitif in n’afèr konmsa ? Mi pans pa é nou va oir la suite.

Bien antandi JP Virapoullé la rouv son boite a mansonz konm li néna l’abitid fèr. Pou li mèrsi Albert si La Rényon la pa parti dann shomin l’otonomi pars pou li sa i amenn dann shomin l’indépandans. Mi koné pa kèl sé lo rapor avèk la Nouvèl Kalédoni pars ni diré si shomin l’otonomi la rouvèr, shomin l’indépandans ziska zordi lé anbaré-épi rès dann La Frans sa la pa vréman in bon solisyon. Mi koné pa non pli kosa Albert i vien fèr ladan, pars pou moin li konm Vira, épi d’ot zot la mète La Rényon dann in voi san isi. An touléka pa dann la voi lo dévlopman.

Astèr mi vé anparl lédito fridom. Moin la lir Montrouge la intèrviouv Pierre Vergès é sète-la i di li oi pa ankoi lo l’asanblé unik va ansèrv pou dévlop lo péi. Pou moin, d’apré sak moin la konpri dann nout dèrnyé kongré si ni domann rouvèr shomin nout résponsabilité sé pou pèrmète anou rényoné amenn in politik i ansèrv nout zintéré. Donk la pa solman in késtyonn lasanblé, sé galman in késtyonn pouvoir pou lasanblé-la amenn anou dann shomin nout dévlopman pa sète la kroisans san dévlopman konm sak ni koné zordi… Mé pétète téi anparl pa la politik nout parti.

Nout parti i vé kant mèm la dékolonizasyon nout péi épi tout l’androi la pankor dékolonizé pou vréman.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus