Si nou téi anparl in pé lartik 55 la loi d’finanss

9 désanm 2023, sanm Justin

Mézami, bann député épi bann sénatèr La Franss l’apré diskite dsi la loi d’finans é oila ké dann loi-la la mète in l’artik 55 kossa sa i prévoi ? In l’ éde an larzan pou bann demoune légzagone i vé instal azot dann péi l’outre-mèr pou dévlope in laktivité. Biensir bann zélu iltramarin la di zot i vé pa dsa.

Alor, lo miniss lintèryèr épi lo miniss l’outre-mèr la di azot fé pa dézorde pars sa lé prévi arienk pou bann demoune bann péi l’outre-mèr i vé sorte La Franss osinonsa l’Érop pou artourn shé zot — mi di sa mé mwin lé pa sir pars la pa di sa konmsa. In pé téi kroi téi sava rotir lo lartik 55, alé oir l’apré diskite ankor.

Déza l’idé d’fé in lartik konmsa i doi fé rofléshir anou. Pou kossa la fé sa ? Kèl lidé gouvèrnman l’avé dann son tète ? Mwin mi panss sa i vien pars La Franss l’apré fé borde ali inpé dann son bann zansien koloni zordi lé indépandan é zot la groupé, épi zot néna nouvo kamarade shinoi, zindien, zarab é d’ote é La Franss i gingn pa koz avèk banna égal-égal késtyonn larzan.

Alor sak li fé, sé konm in ropli dsi bann péi l’outre-mèr, konmsa La Franss i rèst in pti grann puissanss maritime, épi li dékaniye pa totalman. Epi sé pou sa li rokoloniz konm nou la vi yèr avèk in gran linkonvényan pou bann péi l’outre-mèr mé in pé pliss la sékirité pou li.

Astèr si ni arparl lo lartik 55, son bi lé klèr pou mwin : i fo afébli lo pliss possib noute lidantité ékonomik épi anbar noute dévlopman otossantré mé antanssion la pa solman lo pouvoir i vé sa, Mélanchon ossi i vé sa — li vé l’éta i okipe ali déssèrtènn shoz é si possib li kour-sirkuite bann pouvoir lokal é mèm la déssantralizasion.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus

L’Europe se réarme

12 mars

L’Union européenne doit augmenter significativement ses dépenses d’armement, a affirmé mardi à Strasbourg la présidente de la Commission (…)