El Niño : 49 millions de personnes supplémentaires menacées par la faim
6 août, parAlerte lancée par le Programme alimentaire mondial
27 mars 2025, par

Mézami si ni anparl in pé lindamnizassion bann viktime, lé riskab nou lé kapab d’ète déssu. A ! Biensir mi vé pa anparl bann viktime kissoi in akssidan d’la route, kissoi in fénomène natirèl konm in siklone, in radmaré sansa in tsunami, pars néna bann règ pou lindamnizassion-la mèm si sa i kontante pa touzour bann viktime.
Mi vé parl bann viktime in politik épi son bann konsékanss sossyal ékonomik épi bann domaj in movèz politik néna dsi la vi d’moune é poitan dann listoir imène bann viktime konmsa i anmank pa. Ni pouré anparl bann popilassion l’Afrik viktime la trète, la déportassion épi lésklavaz.Tazantan ni antann parl in lindamnizassion bann popilassion viktime bann krime mi sorte an parlé mé sa i amène pan ou pli loin ké sa..
Si mi demande azot kan lésklavaz té aboli kissa la gingn in lindamnizassion. Si zot i koné pa lé possib zot i réponn amwin sé bann moune privé d’la libèrté é kondané karéman a mène in vi d’forssa.Donk zot i pouré dir amwin sé bann zésklav lété indamnizé é poitan !!! Poitan sé bann zésklavaziss lété indamnizé... O nom d’kossa zot va dir amwin ? O nom ké zot la anpèrde lo kapital imin zot l’avé par rapor bann zésklav…Mi san zot i sava dir amwin sa sé in n’af-èr éskandalé é poitan sé in n’afèr réèl.
Astèr ni pouré anparl bann zanfan la Kreuz é koman zot lété privé d’zot famiye pou étan marmaye alé dann in péi zot téi koné pa, loin par rapor zot prop famiye,loin par rapor zot péi natal, son bann péizaz, son kiltir épi koman dann déssèrtin ka zot lété privé dzot idantité ; zot nom té pi zot nom, zot famiye té pi zot famiye, zot frèr, zot sèr té pi zot frèr épi zot sèr. Si tèlman ké anparmi banna néna d’moune la fé prossé é san k’i rokoné zot kalité d’viktime.
Ni pouré anparl bann paléstinien é koman zot lé zordi ankor maltrété san la rokonéssanss zot kalité d’viktime. Ni pouré anparl bann shagossien é koman la déporte banna, é koman zordi ankor apré sinkantan passé pou linstan zot lé ankor loin d’ète bienvenu dann zot péi d’néssans… E si toussa téi arète in kou ! é si toussa pou in kou bann viktime té rokoni konm viktime... Si zot téi gingn la réparassion zot té an droi d’avoir é si bann bouro lété rokonu konm bouro. Kèl gran shanjman mézami é dann lo sanss la vré zistiss.
A bon antandèr salu !
Nb- Mi sorte antann asoir dann télé bann séna l’apré diskite d’in loi dsi lindamnizassion bann zanfan d’la kreuz é mi éspèr so kou issi sé in n’afèr k’va marshé.
A bon antandèr salu !
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion Bone nouvèl : la météo an kréol dsi (…)
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
Mézami souvan défoi kan mwin lé an parmi l’moune mi poz amwin késtyon. Mi domann amwin si mi rapèl koman lo moune lété néna in bonpé d’tan. Mi (…)
In kozman pou la rout
L’île-fracture : l’aménagement en question (2/5)
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial