Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
23 mars, sanm

Mézami si mi anparl azot lo bagn lilét a Guillaume mwin lé sirésèrtin néna in bonpé anparmi nout léktèr i koné pa sa, konm mwin mèm téi koné pa na pwin si tèlman lontan d’sa.
I pé i apèl sa in mézon d’korékssion mé sak la fé roshèrch la dsi i anparl sa konm in bagn pou bann zanfan é si mi kroi sak zot i di bann marmaye téi sava laba pars tribinal pou minèr l’avé déssidé. Mwin la lir ossi kékpar téi mète laba bann marmaye an vagabondaz. Sa lété bann marmaye l’avé shoizi d’viv in pé a koté d’la plak san tro ékout zot paran osinonsa l’avé sinploman désside alé bate in karé é la loi l’avé trap azot.
Kèl koté bagn-la lété ? Dann la komine Sin-dni dann kartyé La montagn. Lété in pénitanssyé pou marmaye é bann marmaye lété laba pou fé travaye kondané. La moiyène marmaye l’avé katorzan mé l’avé bann pli pti, mèm in pé l’avé uitan par-la… Bann frèr spiritin l’avé gingn lotorizassion fèr in koloni agrikol dann landroi-la épi fé fèr lo travaye dir par bann jenn marmaye ni pé apèl bann pti bagnar lilète a guillaume.
In lantropriz konmsa la komanss l’ané 1864 pou ashèv l’ané 1879..bann marmaye téi fé gro-gro travaye konm konstruir bann batiman, fé jardin, roganiz in sistèm pou amenn delo, élèv zanimo, fé jardin pou bann frèr anrishi zot kongrégassion… Koméla i apèl azot bann pti bagnar mé in tan zot lété ziska 180 marmaye pou travaye konm kondané-in total mil-san ziska mil troi san la rèss dann pénitanssyé-la dopi 1864 ziska 1879.
Sové ? akoz zot téi sov pa ? Sirésèrtin in pé dan la bann téi vé sové mé bann frèr Sin-éspri téi i vèye azot parl pa koman épi landroi té si tèlman danzéré ké zot téi pé kalbite dann ranpar épi kass zot kou antouléka bien blèss azot. La vi bann marmaye la lété pa inn vi d’shato é mwin lé sirésèrtin zot téi sibi bann pinission korporèl épi toute sort séviss mi anparl pa zordi — mi panss lé konmsa mèm si bonpé vidéo i anparl pa vraiman.
An parlan d’la route bann marmaye l’avé fé, èl téi, komanss dann fon La Providanss pou alé ziska lilet a Guillaume.L’ané 1879 l’avé fé kat sink kilomète é téi rèss kat san mète pou fé… 1879 : In paj listoir monstriyé lété tourné. Mé mwin lé pa sir li lété bien tourné pou vréman… ziskatan k’in zour i mète o klèr la vi bann marmaye dann nout péi é dopi in bon koup de tan.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)