
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
21 désanm 2017
Dann zoinal mardi moin la toush dé mo dsi bann kode noir : sète 1685 é sète 1723/1724 é moin la di bann kode la, laté paf é pou zoué kanète avèk bann zésklav, mé pou fé pèz dsi zot l dominasyon bann mètr.
Pars lo kode noir té in règloman éspésyal pou bann zésklav é na près poin arien pou oir avèk lo bann kode de loi té apliké, dann tan la, dann La Frans, kisoi dann tan la konpagni dé z‘ind, kisoi dann roiyome dé Frans, kisoi dsou promyèr répiblik, sansa ankor dsou promyé l’anpir dann tan Napoléon promyé lété l’anprèr.
Moin na poin la plas pou anparl lo kode noir dann détaye, mé ni pé kant mèm di dé troi mo pou nout bann léktèr konète in pé kosa l’avé dann so bann kod na arien a oir abvèk l’imanité.
Dabor l’ésklav i apartien son mètr, konm par ébzanp in z’animo i apartien son propriyétèr . La pa mèm shoz ké lo sèrf pars lo sèrf dann l’Erop té i suiv la tèr, é lo l’ésklav i suiv lo mètr.
Lo l’ésklav lé konm in « mèb » : Kosa sa i vé dir ozis ? Lété posib avan lo l’abolisyon, ashté ali, vann ali, done ali kisoi konm in libéralité, kisoi konm in l’éritaz.I pé konfisk ali si gouvèrnman i éstime lo mètr la pa réspèk lo règloman dsi la shass sansa si in n’ot afèr.
Ni pé domandé si l’ésklav la pèrd sansa si li la pa pèrd son kalité d’pèrsone ; Ni koné li doi z’ète batizé dann la rolijyon katolik. Li pé z’ète maryé. Si lo mètr i donn son l’otorizasyon. Lo zanfan i suiv lo momon : si lo momon té zésklav, lo zanfan lété zésklva li osi. Li doi zète antéré dann simityèr si li lé batizé mé souvan dé foi, lo mètr té i pèrd pa son tan avèk batème zésklav . Si li lé pa batizé, i pé antèr ali, la nuite, dann in karo d’boi sansa dann in shan.
La pankor fini...
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)