Alon rann ali ankor pli zoli sak i vien apré nou

Si nout péi la bézoin rofé, bin i fo rofé ali

1 févrié 2021, sanm Justin

Mézami, o pliss i sava, oplis sanm pou mwin néna dé shoz i mank dann nout natir,sansa lé fine si tèlman kontrofé ké par plass mi rokoné pa li , mi rokoné pa mon péi... Paul Vergès noré di : Sa sé lo privilèj do l’az. Li noré pi dir ossi sé lo privilèj sak néna in bone mémoir. Pou kossa mi di sa zordi ? Pa pars mwin la fé in mové rèv é mwin la vi sak mi sa dir azot an rèv. Non va !

Sak mwin néna pou dir azot kan mi kalkil l’èr mwin la pouss mon promyé vazisman, ziska zordi kan la mor i komanss fèr avèk mwin son prévnanss é son galantri, La Rényon la shanj in bonpé ébonpé d’zafèr an bien. Mi sava pa dir azot toute, mé zot ossi zot néna lo zyé konm mwin pou oir, zorèye pou antann é sak zot i oi épi sak zot i antan i amontr azot sak mi di lé vré.

Mé la natir mézami la pa shanj an bien. Pti lanp pti lanp é mèm gran bobèsh mwin la vi la natir dénatiré. Kan mi rogard bann rivyèr mwin l’avé mon komodité avèk zot, lé pi parèy é lé mwin bien. Kan mi rogard la mèr si souvan dé foi l’akèye amwin bra ouvèr pou pik in tète ,sansa fèr inn parti d’pèsh, lé pa sa-an touléka mi rotrouv pi aèl, mi rotrouv pi amwin. Mèm la foré lé pi sa, é pou bann zanimo parl pi-tro parlé sé fé lèv lo rogré .

Mé kant mèm ! Kant mèm mézami l’avé zoli papiyon issi kan mwin lété pti, l’avé zoli kamaléon mal é fémèl ;l’avé zoli zoizo-in pé i oi pi la koulèr ! L’avé zoli flèr, l’avé zoli frui, zoli poisson dan la rivyèr, mèm dann batman la lam. L’avé zoli kokiye dan la mèr.Arzout avèk sa bann zoli koraye i fé in pé défo zordi. L’avé in zoli faune épi in zoli flore konm dan la rivyèr, si zot i ansouvien. Fransh vérité, sanm pou mwin nout natir l’a vréman dénatiré. Parl pi bann vilin bébète koméla wi oi :sak i trouv in kamaléon pli vilin ké kaméléon Madégaskar l’ariv issi li di amwin mi vien oir tout suite.

Mézami, mi di pa na poinn moun, na poinn sèrvis, na poin lassosyasion i fors pou fé roviv nout natur konm èl lété momandoné. Mi di pa i fé pa d’zéfor, mi di pa la poinn progré dsi tèl é tèl poinnvizé néna progré mé i kontinyé détrui an mèm tan.

Alor si nout péi épi son natir i doi z’ète rofé, bin i fo rofé ali, san pèrd lo tan. Alon rofé ali nout tout rényoné zabitan nout péi.Si lé vré la tèrr lé pa anou, si ni anprète sa avèk sak i vien aprénou, alor alon rann azot sa an bone éta.. Si ni pé, alon rann azot sa ankor ankor pli zoli.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus