Si ou i vé pa mor avan l’tan, évite anval out léstré d’nésans !

2 mars 2011, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté !
A bon ? Alor, koméla, lo ra i done la maladi mortèl ? Mi koné, dann tan, lo ra té i vien manj lo pyé d’moun é li té i souf déssi an mèm tan, konmsa la pèrsone i san pa arien, é lo matin, pou marshé, kont pa dsi. Sa mi koné ! Mé done la maladi mèm, sa mi kroi pa. Kan moin lété marmay, moin té i manj lo réstann mang mir la tonm atèr é moin la pa gingn okin maladi. Alor, zordi, kan i di lo ra i done la maladi, moin mi kroi pa. Mi pans mèm sa sé in konplo pou fé pèr d’moun. Kan i di konplo, sa i vé dir bann rouj-de-fon la pa bien loin. Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant ki koz touzour la boush rouvèr,
Mi pans bien, si na in sèl koneri pou di dann in zourné, ou i mank pa l’okazion. Alor pou ou, in z’animo i pé pa done aou son maladi. Lo ra i pé pa done aou la léptospirose ! Mèm si bann laboratoir, si bann savan la fine amontr in n’afèr konmsa lé vré… ou, ou i kroi pa ! Mèm si i koné sa i vien par pissa lo ra déssi manzé, kan lo ra lé portèr la maladi ! Aou, ou i kroi pa ! Déssèrtin moun i mor avèk sa épi ou i kroi pa mèm.
Solman ou i manz pi in mang atèr, in gouyav kamaléon sansa léskargo la fine mord dédan. Lo frui, ou i lav délo ! Donk ou i réspèk in pé bann règ l’ijyène ! Alor, mèm si ou i kroi pa san-pour-san, ou i méfyé. Ou i pran prékosiyon ! Ou i aplik lo prinsip prékosyon é ou na bien rézon. Boudikont, konm di in patoi moin la antann dann radio : « Si ou i vé pa mor avan l’tan, évite anval out léstré d’nésans ! ».

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus