Si ou vé siprime dé léskargo, pa bézoin mète produi pou tyé in bèf !

31 août 2009, par Justin

Mi souvyin, in zour, dann zardin in gramoun l’avé léskargo. L’avé in bonpé, pou vréman. Alors, lo tantine lo boug, la déside mète la poizon pou diminyé lo bann z’agatine té i manz toute bann ti bourzon kan té i pointe solman z’ot boute né. Lo madam la fane in pé bann ti grin blé, mi arvyin pa lo nom. Konm èl la mète in pé tro, lo boug la fé romark aèl, in pé agassé, èl la fane in kantité l’assé pou tyé in bèf… Lo boug té i plézante, byinsir, mé son réfléksyon i sava pli loin k’la plézantri.
Fransh vérité, si ou i kalkil pa la kantité produi — donk poizon — ou l’apré fané, san k’ou i konpran, sé la natir ou l’apré dégradé, sé bann zanimo ké ou i mète an danzé, pars sak ou i trouv bon pou oute plantasyon zordi, pétète sar pa bon démin. Pli pir sar danzéré pou bann zanimo byin néssésèr... Alor, ou v’alé rode in n’ot produi, ou va goumante la kantité, é aprésa ? Ziskakan, ou va fé sa ? Ziskatan k’bann plantasyon i gingn ar pi défann azot, par zot mèm... dizon, konm demoun, doktèr i mète azot dann in shanm éstéril. L’èr-la, ou nora gingn in drol dé rézilta. Ou, épi lé z’ot, pars la kouyonis demoun, na dé foi, sa lé byin partazé : shakinn nana son par. La kouyonade in moun i fé issi, in n’ote i arfé la-ba, dann son voizinaz épi ankor in n’ote, épi in bon pé d’moun, épi sa i amènn anou loin. Oussa nou lé randi zordi. Konm di lo kont, i amènn anou dan la taye batiskaf… In kozman mi èm pa tro, dizon dann fon ranpar.
I pé artourn an aryèr ? Oui, souvan dé foi, i pé artourn an aryèr ! L’aktyalité, i amontr anou bann rivyèr, l’avé pi poisson pars l’o té polyé, éstèr le l’o la fine arvnir prop, é poisson la rotourné, épi toute lo bann zanimo sakifé la shène manzé. I pé ossi alé pli loin dann dézagréman : zot la pa antandi parl zistoir bann z’alg vèr, sak lé riskab anpoizone demoun la-ba, dann La Brétagn (sète la Frans, la pa nout brétagn anou, dan la komine Sinni !) la tyé in shoval, la afayi son kavalyé.
Lé ga, dann in pti péi konm la n’ote, nou lé blizé fé sak i apèl l’agrikiltir rézoné, mèm l’agrikiltir byolozik. Konm mon vyé kamarad i di : o moins, pou komansé, si ou i vé tyé dé léskargo la pa bézoin mète produi pou tyé in bèf. Komans o moins konmsa !

Justin


L’ésplikassyon inn-dé pti mo :

La taye batiskaf : boudikont, kan ou i rode byin sak i vé dir, sa lé rasist sosyalman épi rasist tou-kour.

Ranpar : in gran mir lo rosh natirèl avèk in gran fon déyèr ou byin dovan, touléka, si la kalbite anndan, oute kanar lé noir.

In drol rézilta : in rézilta lé pa normal, lé pa sak ou i kont déssi.

In dézagréman : in l’annuiman, in tablatir, in l’inkonvényan.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus