Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
6 mars 2023, sanm

Mézami zot i koné mwin lé partizan san pour san lotonomi alimantèr. Pa solman pou nou issi La Rényon, mé galman pou toute bande zil épi toute bande péi lé dépandan par raporte lo linportassion.
Mi oi déza in pé apré dir, anparl in n’afèr konmsa, si sa la pa in moiyin pou alé san z’alé, dann dirékssyon lotonomi alimantèr, mi rash mon sévé brin par brin. Donk, d’apré zot Justin i fré sanblan vanj pou lotonomi alimantèr é dann la réalité li souète pa k’in n’afèr konmsa i ariv lo pli vite possib.
Sak i di sa li tronp pars mi vé lotonomi alimantèr, mé mi vé galman évite anou tonb dann dézagréman. Pou kossa mi di sa ?
Dabor pars si mi konpran bien ké bande romède é bande médikaman pou évite lo pyèz si néna, i fo li mète lo tan pou demoune an avoir lo droi prande sa san tro d’linkonvényan. Mi diré ossi sa lé vré pou bande tizane ni pé pran issi La Rényon, bande morissien laba dann Moris, bande séséloi épi d’ote é d’ote é d’ote ankor shé zot.
Mé si mi panss konmsa pou bande médikaman, bande romède épi bande tizane, mi panss sa lé vré galman pou toute kalité manjé i mète dsi lo marshé. In manzé i pé fèr anou d’tor, konm in médikaman, konm in tizane alor pouss pa tro vite lo bato, li va kapoté. Alon pran prékossion.
Mézami zot i koné nou la fine pèrde labitide manz noute ravaz a titré, donk si ni ropran la konsomassion, i fo ni fé sa konm mwin la di an-o la avèk pridanss. Mé o fète pou kossa mi koz konmsa zordi alé oir mwin la zamé koz konmsa.
Sinploman mi sorte antande dë zistoir : inn dsu brinzèl, l’ote dsu maniok. I parétré ké dann brinzèl néna la nikotine. Si lé vré i vé pa dir nou va tonb malade si ni manz rogaye brinzèl, sansa kari, sansa ankor frite. Si lé vré ni manz brède manyok, ni pé pa gnoré néna cyanire an pti doz ladan donk lé obligatoir porte antanssyon dsi la préparassion, dsi la kuisson, si bande zassossiassion avèk d’ote léguime, sansa léguime rassine.
Antanssyon kan mi di sa, mi di pa évite anou manz patate, manyok, brinzèl épi toute kalité nouritir, mé mi souètré sinploman néna assé d’moune kalifyé dan la dyététik, avèk bande laboratoi bien ékipé, tèl sorte la kroissans noute zanfan i fé bien, la santé noute zansien i roul ron, la santé noute zadilt parèyman. Mi oi sa konm kékshoz bien rézonab.
Alor mézami, bravo pou lotonomi alimantèr, mé bravo sirtou pou noute lotonomi alimantèr san risk plikianfo. A bon antandèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture