Chômage à La Réunion : plus de 209 000 Réunionnais inscrits à France Travail
29 juillet, parL’échec d’un système
6 mars 2023, sanm

Mézami zot i koné mwin lé partizan san pour san lotonomi alimantèr. Pa solman pou nou issi La Rényon, mé galman pou toute bande zil épi toute bande péi lé dépandan par raporte lo linportassion.
Mi oi déza in pé apré dir, anparl in n’afèr konmsa, si sa la pa in moiyin pou alé san z’alé, dann dirékssyon lotonomi alimantèr, mi rash mon sévé brin par brin. Donk, d’apré zot Justin i fré sanblan vanj pou lotonomi alimantèr é dann la réalité li souète pa k’in n’afèr konmsa i ariv lo pli vite possib.
Sak i di sa li tronp pars mi vé lotonomi alimantèr, mé mi vé galman évite anou tonb dann dézagréman. Pou kossa mi di sa ?
Dabor pars si mi konpran bien ké bande romède é bande médikaman pou évite lo pyèz si néna, i fo li mète lo tan pou demoune an avoir lo droi prande sa san tro d’linkonvényan. Mi diré ossi sa lé vré pou bande tizane ni pé pran issi La Rényon, bande morissien laba dann Moris, bande séséloi épi d’ote é d’ote é d’ote ankor shé zot.
Mé si mi panss konmsa pou bande médikaman, bande romède épi bande tizane, mi panss sa lé vré galman pou toute kalité manjé i mète dsi lo marshé. In manzé i pé fèr anou d’tor, konm in médikaman, konm in tizane alor pouss pa tro vite lo bato, li va kapoté. Alon pran prékossion.
Mézami zot i koné nou la fine pèrde labitide manz noute ravaz a titré, donk si ni ropran la konsomassion, i fo ni fé sa konm mwin la di an-o la avèk pridanss. Mé o fète pou kossa mi koz konmsa zordi alé oir mwin la zamé koz konmsa.
Sinploman mi sorte antande dë zistoir : inn dsu brinzèl, l’ote dsu maniok. I parétré ké dann brinzèl néna la nikotine. Si lé vré i vé pa dir nou va tonb malade si ni manz rogaye brinzèl, sansa kari, sansa ankor frite. Si lé vré ni manz brède manyok, ni pé pa gnoré néna cyanire an pti doz ladan donk lé obligatoir porte antanssyon dsi la préparassion, dsi la kuisson, si bande zassossiassion avèk d’ote léguime, sansa léguime rassine.
Antanssyon kan mi di sa, mi di pa évite anou manz patate, manyok, brinzèl épi toute kalité nouritir, mé mi souètré sinploman néna assé d’moune kalifyé dan la dyététik, avèk bande laboratoi bien ékipé, tèl sorte la kroissans noute zanfan i fé bien, la santé noute zansien i roul ron, la santé noute zadilt parèyman. Mi oi sa konm kékshoz bien rézonab.
Alor mézami, bravo pou lotonomi alimantèr, mé bravo sirtou pou noute lotonomi alimantèr san risk plikianfo. A bon antandèr, salu !
Justin
L’échec d’un système
Mézami, pétète l’opinion nout péi i rann pa li kont dann kèl lanboulkidi ni rotrouv anou par l’fète lsak i éspass zordi dann moiyin oryan pa (…)
In kozman pou la rout
Conséquence de l’affaiblissement d’Air Austral par Didier Robert
Nouvelle alerte pour le désenclavement de l’île
Tribune de la CGPER
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)