Siklone : domin, la solidarité internassyonal ?

13 zanvié, sanm Justin

Mézami, mwin lé sirésèrtin dopi la sézon siklone la komanssé — é pétète mèm avan — nou lé in gran kantité d’moune apré suiv zour pou zour la météo dann noute réjyon l’osséan indien. Nou lé in gran kantité d’moune apré majine, pa zordi, pa domin, siklone i sava pass dsi nou avèk toute kalité mové konsékanss pou la vi dann noute péi.

Dopi k’i parl lo réshofman klimatik ni koné bann météore plizanpli danzéré lé riskab pass dsi nou avèk zot kortèj mové konsékanss ni koné assé pou gate la kalité d’vi noute bann popilassion, défoi pou in bon boute tan, défoi pou lontan pars la réparassion sa i fé pa an dé zour, mèm pa an dézan élarzan sa i tir pa dsou la pate shoval.

Zordi avèk bann moiyin la kominikassion ni pé pa dir si in siklone i pass dsi bann péi louèste losséan indien ni konétra pa si l’arivé, kansa l’arivé, é lo bann déga sa la fé dann bann péi la malorozman goute ali é si nou lé o kouran ni pé pa dir sa i rogarde pa nou é shakinn na ka ansorte ali konm li gingn.

Konm li gingn ? Fassil a dir, mé fèr sé in n’ote afèr… Pou kossa mi di sa ? Pars toute bann péi l’ouèst loséan indien i pé z’ète ménassé par bann katastrof natirèl é konm i di dan l’armé, nou ossi nou lé pa égzan. Pèrsone i pé pa dir si domin sansa apré nora poin in for siklone pou vnir frakasse La Rényon.

Zour-la nou sar pa paré ! Zour-la lé zot péi sar pa paré galman é la solidarité sar in poinn passaz obligatoir — pétète la solidarité internassyonal talèr vi léta La Franss i lé dsi lo plan finanssyé é konm i vé pa alé tir larzan dann la posh sak néna zot i oi bien nou lé riskab d’ète pri dann in sityassion nou la pa rodé.

A bon antandèr salu !

Justin

PadportCyclones et ouragans

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus