Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
17 févrié 2015, sanm

Tou lé zour ni koz si rokin, kiswa rokin dann lo, lo la mèr, kiswa rokin an déor d’lo, mé kèlkéswa lo rokin, rokin bouldog, rokin marto ousinonsa rokin tig ou sad déor dobout, fo fé antansyon. Tout lé danzéré. Pou nou rényoné shak fwa ni koz si rokin, nou néna la tranblad, ni mazinn touzour danzé. Ni tonm touzour pti dovan in rokin é malorozman nou imin ni pèrd touzour lo konba. Samdi dérnié in tantinn 22 zan la ankor trouv la mor koté létan salé laba, rokin la atak a li, li lé pa mor si lo kou, ti pé d’tan apré. Mi pran par zot malèr pou la famiy, lé zami, tout sak té i koné a li, lé touzour rogrétan, ti fiy la té zén.
Nou na réspé pou lo viktim, mé lavé pa lo dwa bingné landrwa li té i lé. Ni koné lé pa lo promié, dopi 2011 rokin la atak 15 moun, 6 moun lé mor, sanm pou mwin malorozman sora pa lo dérnié fwa. Poukoué mi di sa ? Lé vré lé fasil bat la lang apré, mé a nou rényoné, nou fiyè a nou touzour si labitid bann vié, nout baromèt a nou sé banna, ni rant zamé dann lo an krazé, ni baz a nou touzour si mazinasyon bann vié. Mé lé vré osi banna té fé pa sèrf, la gliss tousala, ziss inn ti pé la plonzé soumarinn pou rod in kari, la pèsh èk golèt.
Ni koné télman danzé la mèr, a shak frwa ni rant dodan, avan rantré bann vié i di « fo fé sign do krwa »konm si pou prévni danzé ou sinonsa in manièr di pétèt mi sava mi rovyin pi. Touzour solon bann vié, lé vré la pèr i évit pa lo danzé, mé déza i provyin a nou, i naz pa dann lo troub, kan néna kouran i rant pa andan, bingn pa nonpli dann lanboushir ravinn, néna la salté, la minm i atir rokin. Fé tansyon tourbiyon, kan la mèr i kass i rod pa kokiy. Boudikont, antansyon, dann la mèr konm si la tèr, sinon pangar rokin !
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture