Soi ou i fé travay out matyèr griz, soi ou i fé pa : Si ou i fé pa, lé riskab kout aou out po d’k !

25 zwin 2013, sanm Justin

Mi sort lir in nouvèl la intérès amoin. Sé in n’afèr par rapor bann zéolyène dan la Manche. Dabor, na in lobligasyon par la loi, pou tout prozé lé riskab mète dézord dan l’anvironman, lé obligatoir fé in linstalasyon pou répar lo dézagréman a vnir. Aprésa, nana lobligasyon pou rosikl bann déshé. Dan so ka-la, nana dé tone é dé tone kokiy moul avèk zuit i fo rosiklé é pa zèt sa in pé ninport ousa. Donkalor, va konstri bann zéolyène, épi va fé in bann résif artifisyèl pou pèrmèt poison épi tout bann zanimo marin roprodui azot. Konm sa i réspèk lobligasyonn la loi, i produi léstrésité épi i goumant la prodiksyon poison kokiy, krab épi tout sort zanimo la mèr.

Kèl loson ni pé tir la dsi ? Dabor inn, ni an apèrsoi, koméla in pé i zoué pa èk lékilib la natir. Dézyèmman, koméla i fé lo trètman bann déshé konm k’i fo. Troizyèmman, kan ou na matéryèl, ou i tiliz ali plito k’alé shèrsh dan d’ot landroi kékshoz ou nana près sir plas. Mi pans sa i dovré fé travay nout tèt in légzanp konm sa !

Mé par l’fèt, la Réjyon, dann tan Paul Vergès té prézidan, l’avé poin non pli la tèt vid. Pou kosa mi di sa ? Pars té i vé fé lo tram-trin épi la rout litoral kat voi. Pou sa, té i doi tiliz bann rosh, la tèr épi bann matéryèl, konm sa nora trap sa dan la fouy pou fé la voi pou lo trin épi ansèrv de sa pou fé la rout litoral. Koméla, i fé pi lo trin, épi i rod partou bann matèryèl pou fé konblaz pou la rout litoral sis voi san èt sir d’trouvé, san dégrad lo milyé natirèl, san fatig la tèt demoun avèk bann défilé kamyon, épi san sousyé pou l’anvironman. San èt sir in zour ou bien l’ot la natir i désid pa ropran son droi.

D’in koté, nana désèrtin té i fé travay la tèt, d’in ot, la tèt i parès. Soi ou i fé travay out matyèr griz, soi ou i fé pa. Si ou i fé, lé bon pou la natir, é bon pou lo pri, si ou i fé pa, lé riskab, anplis tout lo dézagréman ni pé maziné, kout aou out po d’k.

NB : San parlé sak la siprime lo trin é la mèm pa konsèrv la voi épi lo tèrplin pou l’avnir.

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus