Soisatan té i sifi pa, alon mète anplis avèk nout parti kominis rényoné !

20 mé 2019, sanm Justin

Dalone, dalon !
Nout parti l’avé soisantan samdi épi dimansh dèrnyé. Dizon sé lo sèl parti rényoné la akonpagn la lite nout pèp dopi 1959 (mèm in pé avan) ziska zordi. Dann tan-la la loi départman téi aplik prèské pa. La mizèr d’moun lété for mèm si bann gramoun konm Raymond Vergès, Lépèrvanche épi lé zot téi pans la loi zot la fé voté par l’asanblé konstituant téi sava débarass lo péi avèk la mizèr. Dann tan-la téi rokoné pa non pli l’idantité réyonèz-dizon nou téi viv dann réjime la koloni, é téi parl pa d’dévlopman bien sir. Ziska zordi i anparl pa dsa !

Dann tan – la nou la konète in kantité éskandal konm la frode dann zéléksyon, konm l’afèr bann zanfan La Creuse, konm ankor lavortman indistriyèl. Nou la konète léskominikasyon : kominis lo dyab ! Mi ansouvien ankor bann kozman konmsa… Mi pans Lo zour va ékri listoir nou la viv ébin so zour-la nou va konète kosa lété bann zané noir pou nout péi. Zour-la mi pans nou va rokonète lo rol nout parti dann nout listoir kontanporène épi lo rol nout bann kamarad la vanj pou amene nout péi épi nout pèp dann shomin nout libérasyon.

Bien antandi, si ni koné kosa ni vé konm libérasyon, nou la pankor trap ali ziska zordi. Mé nout bataye pou lidantité rényonèz la pa ansèrv de rien, nou la mèm mark désèrtin poin : la lite pou défann nout partrimoine kiltirèl lété pa éstéril ditou. Nout kiltir rényonèz lé touzour bien vivan ! Nout maloya, nout séga lé ankor la é pa paré pou disparète siouplé. Nout lang kréol lé touzour bien pratiké… Anplis ké sa, ni pé dir nout péi la modèrnizé é a fors jigil l’éta, nou la nyabou transform nout péi dsi lo poinnvizé la santé, la formasyon demoun, lo kourant, léstrésité, lozman. Mi arète la, pars mi vé pa é moin la poin la plas é pètète la kapasité pou fé in bilan konplé é pars an parmi sak lé bon néna kant mèm désèrtin poin fèb.

Mi pé kant mèm di mon rogré, i travaye amoin, konm i travaye d’ot moun : nout lékonomi la pa dévlopé, lilétrism lé ankor la, nou lé izolé dann nout réjyon loséan indien-ni parl l’indyanoséani mé nou lé bien loin-shomaj sé in kansèr pou nout pèp, avèk tout son konsékans, nout patrimoine natirèl lé dann danzé, nout lindistri la konésans i patine in pé. Anplis ké sa lé sirman la koz sak i marsh pa, nou lé pa mètr de nou, nou lé pa résponsab de nou.. é sa sé in n’afèr ni doi pa obliyé.

Soisantan téi sifi pa ! Si i fo plis alon mète plis avèk nout PCR ! Avèk li ni pé oir l’avnir avèk konfyans.

PadportParti communiste réunionnais PCRPCR 60 ans

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus