
Mal-do-mèr dann sarèt
28 juin, parLo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
5 séptanm 2009, sanm
Na déssèrtènn shoz in lokatèr i pé fèr, na dé shoz li pé pa vi k’sé lo propriyétèr k’i pé. Na mèm dé foi, i fo domann la komine la pèrmissyon... Kossa l’ariv aou Justin ? Ou i pran aou pou madam Ode ? Ou ossi, ou i prétan done demoun ransègnman ? Ou ossi, ou i vé fé in l’émissyon pou konsomatèr ? Oté ! Arète gaspiy domoun konm sa. Moin, pèrsonèl, mi vé pa pran la plas pèrsone ! Mi préfèr lèss fèr bann sakikoné fé.
Pou moin, kan mi di nana dé shoz ou i pé pa fèr kan ou i baye la tèr, mi pans solman la Tèr : pa in pti karo in moun l’apré planté, pa in pé la tèr i mète dann fanjan kapilèr, mé la Tèr, avèk in gran T, l’éspès gro boul ni viv déssi. Anou, épi bann plante, bann zanimo, bann mikrob. Dizon toute sak lé vivan, mé pa solman pars i fo pa obli toute bann z’afèr konm bann plène, bann montagn, bann ravine, kaboss é ba-fon, épi sak i apèl bann z’éléman. Akoz mi pans sa ? Pars la tèr lé byin mal fouti, épi son ka i agrav fors-a-fors, a forstan demoun l’apré fé z’ote déga.
Lé séryé sa ? Demoun ! So bann léspès fourmi, lé pti vèy pa koman par raporte in gro ron na plis karante mil kilomète dé tour ! Oui mé nou lé sépa konbyin milyar, nou la fine kaokine sépa konbyin kréatir vivan, nou la fé nout l’indistri é nout l’indistri la modifyé la tèr, nou lé pti mé nou lé malfézan. Nou la gingn in paradi, agard zordi ousa li lé randi ? klima, la tanpératir i goumante. La glas i fonn. Nivo la mèr lé riskab monte plis in mète. So kou issi, lo tyèr l’imanité lé riskab disparète, lé riskab noiyé dan la mèr.
Nou la parti tro loin, é ni oz pa artourn in pé déyèr pou répar sak nou la kassé, pou ar-règ sak nou la déréglé, pou armète an ord tousa dézorde nou la fé. D’apré zot, i fo pa armète lé shoz dan l’éta k’i doi z’ète, zénérassyon apré zénérassyon, kan ni doi lèv lo kan pou alé. Nou lé solman lokatèr la tèr ! Nou lé pa propriyétèr !
Justin
Léspikassyon inn-dé pti mo
Arète gaspiyé : arète gaskoné, kass ti-boi, kass lé kui, an-nuiyé, an-m...
Kaokine : kiné, tyé, fini avèk la ras.
Baye la tèr : loué la tèr.
Kaboss é ba-fon : sak lé o, é sak lé ba, sak lé an bite é sak lé an-kré.
Lo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
Le calendrier scolaire élaboré par le Rectorat pour les 3 prochaines années est désormais connu et fait débat. Pour cause, à l’exception de (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
Le Conseil départemental a décerné, le vendredi 27 juin, les prix « Thérèse Baillif » et « Célimène » lors d’une cérémonie organisée dans (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mé dam zé méssyé, la sossyété,dsi la késtyonn fors néna la fors natirèl, sak wi gingn an néssan épi an grandissan korèktoman. Mwin lé sirésèrtin (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Normalien et énarque, chercheur en philosophie politique, Bruno Guigue est professeur invité à l’Université normale de la Chine du Sud (Canton) et (…)