Solman lokatèr, pa propriyétèr !

5 séptanm 2009, sanm Justin

Na déssèrtènn shoz in lokatèr i pé fèr, na dé shoz li pé pa vi k’sé lo propriyétèr k’i pé. Na mèm dé foi, i fo domann la komine la pèrmissyon... Kossa l’ariv aou Justin ? Ou i pran aou pou madam Ode ? Ou ossi, ou i prétan done demoun ransègnman ? Ou ossi, ou i vé fé in l’émissyon pou konsomatèr ? Oté ! Arète gaspiy domoun konm sa. Moin, pèrsonèl, mi vé pa pran la plas pèrsone ! Mi préfèr lèss fèr bann sakikoné fé.
Pou moin, kan mi di nana dé shoz ou i pé pa fèr kan ou i baye la tèr, mi pans solman la Tèr : pa in pti karo in moun l’apré planté, pa in pé la tèr i mète dann fanjan kapilèr, mé la Tèr, avèk in gran T, l’éspès gro boul ni viv déssi. Anou, épi bann plante, bann zanimo, bann mikrob. Dizon toute sak lé vivan, mé pa solman pars i fo pa obli toute bann z’afèr konm bann plène, bann montagn, bann ravine, kaboss é ba-fon, épi sak i apèl bann z’éléman. Akoz mi pans sa ? Pars la tèr lé byin mal fouti, épi son ka i agrav fors-a-fors, a forstan demoun l’apré fé z’ote déga.
Lé séryé sa ? Demoun ! So bann léspès fourmi, lé pti vèy pa koman par raporte in gro ron na plis karante mil kilomète dé tour ! Oui mé nou lé sépa konbyin milyar, nou la fine kaokine sépa konbyin kréatir vivan, nou la fé nout l’indistri é nout l’indistri la modifyé la tèr, nou lé pti mé nou lé malfézan. Nou la gingn in paradi, agard zordi ousa li lé randi ? klima, la tanpératir i goumante. La glas i fonn. Nivo la mèr lé riskab monte plis in mète. So kou issi, lo tyèr l’imanité lé riskab disparète, lé riskab noiyé dan la mèr.
Nou la parti tro loin, é ni oz pa artourn in pé déyèr pou répar sak nou la kassé, pou ar-règ sak nou la déréglé, pou armète an ord tousa dézorde nou la fé. D’apré zot, i fo pa armète lé shoz dan l’éta k’i doi z’ète, zénérassyon apré zénérassyon, kan ni doi lèv lo kan pou alé. Nou lé solman lokatèr la tèr ! Nou lé pa propriyétèr !

Justin


Léspikassyon inn-dé pti mo

Arète gaspiyé : arète gaskoné, kass ti-boi, kass lé kui, an-nuiyé, an-m...

Kaokine : kiné, tyé, fini avèk la ras.

Baye la tèr : loué la tèr.

Kaboss é ba-fon : sak lé o, é sak lé ba, sak lé an bite é sak lé an-kré.


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus