Somin la liberté, premié zédisyon kréol La Rényon.

25 avril, par Justin

Mézami souvan défoi kan mi sava dann in léspozission sansa dann in randévou kiltirèl-lé rar konm korn lapin kan mi sava mé défoi mi sava- mi trouv bann zafèr éstraordinèr, karéman bann trézor, bann jarlor, é mi ramenn sa mon kaz avèk mwin. Dann mon kèr, mi di :pa sito mi trouv in èr, inn minite, sa sé in n’afèr mi sava lir pars sa i vo la pène. Malorèzman lo tan i pass, mi lir inn-dé paz rant-rant é pa pliss mé kan mi kalkil léfor mwin la pa fé, mwin néna in fonn rogré.

Zordi mi vé anparl azot in liv katalog Lofis la lang la fé. Sa i apèl : « Les chemins de la liberté-premié zédisyon kréol La Rényon ». Ladan i anparl in gran rényoné, i anparl Firmin lacpatia in om i sorte pass l’ote koté d’la vi. Mi trape sa, mi tourn ali dann mon min, mi lir in boute, mi sote in paz, mi ropran. Mi di dann mon kèr madam lo mèr Sin-Dni la ékrir in n’afèr la dsi, in sorte léditoryal,pars sé in projé la méri Sin-dni. Mi tourn paz an paz , mi trouv lo nom bann militan rényoné épi zékrivèr an mèm tan-somin la libèrté la pibliye zot liv é sa téi éspass dann zané 80, in tan i falé kouraz pou lèv la tète dsi lo plan kiltirèl é dsi lo plan noute l’idantité.

Mi lir bann nom : mi trouv Marc Kichenapanaïdou, Riel Debars,Dev virashsawmy,in gran morisien,Daniel Honoré, Janio techer-in tanponé téi rakonte zistoir.Banna lé fine alé mé néna ankor sak lé vivan é tazantan i pe lir in lékri , i pe mèm ékoute azot kozé tazantan. Momandoné ni rotrouv anou an plin dann la litératir épi la kiltir popilèr. Patrice Threuthardt, Carpanin Marimoutou, Axel Gauvin- li la mète a lékri bonpé zistoir zistoir – i anparl galman la troup flamboiyan san obliye in takon déssin lé z’inn é lé z’ot la fé é sa la touzour ral amwin.

Mwin la vi toussa nom-la épi zot liv passé.In pé liv mwin la lir a fon, in pé rante rante mé la plipar d’tan sa i rapèl amwin in konba noute kiltir épi son bann zaktèr té blizé améné shak foi in liv an kréol la parète, épi shak foi bann zaktèr téi armète in doz dann noute konba rényoné. Somin la libèrté i rapèl amwin toussala é nou bann zansien sa sé dé shoz lé ankor bien vivan dann noute mémoir.

A bon antandèr salu !

NB zordi mi anparl in liv orizinal L’ofis la lang la fé dsi les chemins de la liberté in lédissyon konba in gran om i apèl Firmin Lacpatia.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus

Gargoulèt

7 mai, par Christian Fontaine

Lékol, na in marmay i apèl Gargoulèt. Li lé long konm in zingad, é li inm fé lo vantar. Lo san zot-dé Tikok i akord pa ditou. Dèk Gargoulèt i oi (…)