Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
29 désanm 2023, sanm

Mézami kan ou néna in takon souvnir sa i vé dir ou la viv lontan é mi panss i fo ranz amwin dann tiroir sak la viv lontan. Biensir mi sava pa dir azot mon laz pars an zénéral sa sé kékshoz k’i di pa… Mé mi pé dir azot késtyon d’az, mwin néna in ta avèk in paké é kan in moune la fine ariv konmsa néna in bonpé dèryèr li é in pti pé dovan li mé na poin pou anplégné — La vi, lé konmsa é pa otroman.
Mi rapèl kan mon papa téi rakonte sa vi dann tan li lété marmaye, osinonsa kan li lété jenn, mwin l’avé linpréssyon mwin lété dann in térin inkoni-terra incognita. Lé shoz l’avé poin lo mèm gou, lo mèm lodèr, lo mèm koulèr ké sak mi koné zordi. Poitan la natir sé la natir, lo moune sé lomoune, la kiltir sé la kiltir mé fransh vérité mi rossan késhoz étranz, kékshoz i rossanm koméla mé san z’ète toutafé konm koméla.
Mé antanssion, mèm si la vi koméla lé pa konm la vi lontan, kan mi avanss an laz, mwin néna konm linpréssion mwin l’apré kour déyèr mon passé san avoir la shanss rankonte ali zamé... pétète zot va dir amwin i ansèrv arien d’kour apré son passé. Kan wi fé sa sé konm si wi kour an marsh aryèr. In pé i di i fo alé an avan mé mwin mi oi pa lé shoz konmsa : mi rode mon bann poin familyé, sak mi trouv lé pèrmanan, é sé sa k’mwin l’apré rodé.
Lo privilèz dé laz ? Mi panss sé sa. Avèk in prézan épi in passé lé dé ansanm apré mélanz dann oute tète, outekor, outekèr. Lé pa dézagréab pars sa i pèrmète aou triyé rante lo bon épi lo mové, lagréab épi lo dézagréab, kan ou l’apré rode oute souvenir. Souvenir, souvenir, nostalzi san z’ète tou an étan.
A bon antandèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture