Souvenir-souvenir dann tan la guèr Vietnam, é d’ote ankor

30 mars 2023, sanm Justin

Mézami, mi koné pa zot, mé mwin mon famiye téi yèm suiv bande zafèr la guèr é mi rapèl bien kan l’avé la guèr la-ba dann la Coré, la kaz nou téi suiv déplasman bande zarmé d’apré sak radio Paris téi vé bien indike anou épi in magazine nou téi ashté rant-rant.

Mi rapèl nou l’a suiv galman la guèr rante bande patriote vietnamien épi bande zarmé kolonyal fransèz. Pou sa nou l’avé la karte l’Indochine é touzour radio Paris avèk tazantan in Paris Match pou édé.

Pli tar kan mwin lété étidian so kou issi té la guèr rante lo vietminh épi l’armé L’amérik avèk son bande zalyé. Mi rapèl bien nou téi konpran pa toute pars té loin, é nou téi koné pa lo péi. Antouléka nou té pou lé z’inn konte lé zot é kan l’année 1975 bande patriote vietnamien la gagn la viktoir, ni pé dir nou lété kontan.

Zot i doi dire sa sé in n’afèr té pa normal sa. Koman marmaye konm nou téi pé suiv in n’afèr danzéré konm la guèr.

Fransh vérité nou l’avé noute référan idéolozik é référan-la lété noute papa é lété laba dann biro Témoignages li téi pran lé zinformassion pou éklèr anou in pé dsu toute bande zévènman la suiv la dézyèm guèr mondyal.

Mi panss dann d’ote famiye, l’avé ossi bande jenn konm nou téi suiv bande guèr é pétète so foi issi dann l’ote koté-koté d’la droite é sirman lo shèf famiye téi lo guide idéolozik pou zot zanfan… Mi di sa pars kan mwin l’ariv Lissé Lokonte de lisle dann mèm klass ke mwin l’avé bande marmaye téi partaz lo poinnvizé d’la droite.

Finalman dann tan-la, pétète lé shoz té pli klèr ké koméla. Antouléka, mi panss, dann tan-la lé shoz té pétète pli fassil pou konprande… osinosa té pli fassil, dann tan-la, avoir in opinyon, défande ali, épi garde ali k’i plève k’i vante.

Alé ! mi koz pou mwin, mi koz pa pou lé zote, é mi ankouraz toulmoune pou éssèye konprande sak i spass dan lo monde. ésséyé la pa défandi, domandé la pa batu. Nou lé la pou konprande lé shoz, non !

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus