Spéktatèr télé, an dégringolaz !

3 mé 2019, sanm Justin

Dapré Médiamétri, dopi inndé zané, lo moun an zénéral i gét demwin zanmwin télé. Lo shif promyé trimés sétané la Rényon, léla ankor pou armontré k’nou osi, isi, nou lé pa plis nou lé pa mwin k’lé zot. Rényoné i konsonm pi télé konm avansa. Lo kantité lé an dégringolaz.

An konparézon, nou té gèt 4H 38 télé, promyé trwa mwa 2016, kont 3H55 sélman, promyé trimés sétané. Lo dé shèn isi la Rényon ansanm la pérd pré d’40 000 téléspéktatèr, an léspas in lané. Antèn 13 mil , Rényon 1ère i bat lo rokor ék 25 mil an mwin ! Larzan i an mank pa, zournalis lé an poundyak, diréktèr lé an takon. Alor, pou kél rézon ? La pa sélman lotèr nétflix. Néna in ta ék in paké dot rézon ankor k’lé a débat. Mé dann tousa, sétin bon nouvél sinonsa in mové nouvél ? Ladsi osi, néna a dir, a kozé. Antouka in shoz lé sir, lé bon si lo moun i komans konpran, ifo pa li dovyin zésklav télé. Minm si néna bonpé shomin pou fé ankor.

Télé, sét’ in zouti d’kominikasyon zéstra. Tout l’moun i koné k’li néna in gran pouvwar, li zoué in gran rol dann linformasyon, dann lédikasyon, épi binsir pou distraksyon, divertisman. Mé mondyé Sénir, fo arkonèt, li rann lo moun kouyon osi, ék désertin zémisyon i dépas kékfwa la débilité, lé fé zis pou abriti anou. Lokasyon pou mwin di, néna inndé prodiksyon péi i bat vréman lo rokor d’stipidité, é d’kouyonis. San konté, tout sak lé kalkilé pou manipil nout servo. La pa éksa i édik in pép. Tan myé alor, si kréol i komans rouv lo zyé.

Tansyon, pérsonn i souhèt bann-na i mèt la klé d’si la port, akoz plik néna plik lé méyèr, pou in pliralité épi la démokrasi. Pétèt, so dégringollaz sé in bon loson pou arpran azot, k’lo pép lé pi kouyon, i fo konsidèr anou rotroman.

Pol

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus