Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
30 zwin 2009, sanm

Dimansh o soir, moin la rogard dann télé in n’afèr, pou moin té valab : in limèb HQE ("haute qualité environnementale"), dann Sin-ni ! Oui, mon fra ! Shof-lo solèr i done lo-sho, plak solèr i donn kouran, delo la plui i vien pou diminyé la faktir d’lo ; épi dan la sal de bin la poin bégnoir mé nana la doush, lé moin gourmann lo. Lé valab pars ziska zordi lavé aryink inn-dé lékol-lysé, inn dé batiman piblik, inn-dé limèb biro lété konmsa.
Lé byin pars banna i di ossi, lo tro d’kouran va vann ÉDF, donk va gingn diminyé lo pri loiyé. Sa lé byin bon ! I fo kontinyé, i fo pa arète la !
Pars si i anparl diminyé lo pri loiyé, in éstidyo va kout kantmèm par-la katsan éro par moi, lo rès v’alé an goumantan ziska in kat pyès pou uisan éro.
Lé pa shèr ? Byinsir pou sak nana in pé lo pourko, mé pou sak na poin tro ? Byinsir nana lalokasyon-lozman, mé sak banna i apèl lo diféransyél, lé riskab pèz déssi porte-moné in bon pé, ziska fé pète son trip !
Donkalor, mi di pa moin lé pa kontan, moin lé pliské kontan ! Mé sak mi souète sé k’bann moun in pé o-flan, zot ossi, zot i pé bénéfisyé in n’afèr konmsa. Sansa zot va di : « Dévlopman dirab oui, mé kossa sa i raport amoin ? ». É si i raport pa li aryin, li lé riskab anvoy fèr foute, épi pans : dévloman dirab, li lé pa la èk sa ! Sré domaz, non ?
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial