Stèr, arplante ravaz ?

6 zwin 2008, sanm Justin

Moin la tandi dir, la-ba dann l’Afrik tropikal, in landroi oussa la pli i mank pa, la tèr la pa si tèlman mové, demoun té i manz maniok, sonz, patat, anfin, sak issi La Rénion bann vié moun i apèl "ravaz". Koman, koman, demoun téi gingn manz vant plin.

A s’ki paré, bann l’inzénièr té i sort l’Érop la vni oir azot épi la di konmsa : Zot lé dann lérèr, sak zot i fé lé pa rézonab ! Zot i sava kont z’ot lintéré : akoz zot i plant pa kakao ? Kakao ? La konpagni i donn la semans, langré, i donn konsèy. Avèk kakao, zot lavnir lé fèt, z’ot lavnir lé bèl. Épi, la pa ravaz zot va manzé : do pin, sansa do ri, avèk la viann épi tout sak i sava avèk. Dizon, zot i artonm zéropéin. Banna la pa bate la min, mé lété konmsi.

Donk la plante kakao, mé lo pri i mont, i dsann. Na défoi i gingn in moné, na défoi i gingn près pa arien, mèm na dé foi zot i gingn pa z’ot soso. Bann l’Érop la déside mélanz luil dann kakao, épi la di konmsa : « sa i apèl shokola » akoz kakao pir lé tro shèr. Alor, okilé lo pin ? Okilé lo ri ? Okilé lo viann ? Okilé lo vin tamassa ? Lo zour lé long kan léstoma i grouy, kan la trip i antortiy, kan ou lé fèb dépi gran-matin ziska lo soir, kan marmay imor konm moush.

Alor, bann éspésialis dann tout éspésialité la vni oir azot, la fé rant tout shif dann lordinatèr, la koupé, la azouté, la miltiplié, la pran poursantaz, la mète an lékwasion, épi i di azot konmsa : « Zot i oi pa la monokiltir sé in danzé d’mor pou zot ? Lé pa possib ète dan lérèr konmsa ! Fé travay in pé z’ot tèt ! Zot i oi pa zot lé riskab mor d’fain ? ». Alé, arplante maniok, arplante patate, sonz... Arplante ravaz ! Sa lé vayan.

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus