Suisidé Frans-Télékom :
Tourn la paz, la vi kontinyé, lo sistème i viv li o moin !

14 séptanm 2009, sanm Justin

Na poin lontan, moin la antann in konvèrsasyon dann in radyo : lo moune té i anparl déssi l’asédik. Li té i di konmsa si ou i démisyone out plas travay, ou i gingn pa tout-suit out larzan shomaz… mé apré in koup de tan pli long. Sa, sa lé koni ! Mé solon lo boug té apré kozé, si i fé sa, sé pou anpèsh bann travayèr démissyone tor-an-travèr pou gingn larzan shomaz, konm si demoune té i rode sirtou gingn larzan sann travay.
Moin la mazine toutsuitman boug-la la pa in pti kolon… a moin ké son léspri lé fine polyé avèk lidéolozi bann moun la ote… bann patron, sinon-sa bann gran diréktèr. Sak moin lé sir, sé k’lo boug la pankor gingn inn-dé bon kou d’zargo dann travay. Pars si li lété fini, li nora pa koz konm sa. Zordi, mi pans toute bann moun moin la koni épi mi koné ankor lé maléré dann travay, si tèlman maléré ké zot i souète kite so tablatir-la, kité par ninport-ékèl moiyin : sové si i fo, sansa pran konzé maladi. In pé i kite z’ot famiy épi i sava kloshé, in pé i fé z’afèr ankor pli grav. Zot la antann kom moin lo ka bann moun i travay dann Frans-Télékom : vinn-troi la suisidé. An parmi nana in bononm sinkantan par-la la bour kou d’kouto dann son vant dévan toulmoun pars la déside shanj a li travay. An parmi galman, nana i jènn fanm trann-dé z’an la sote par la fénète pars la di aèl èl i sava shanj lékipe travay. Byinsir, i di banna l’avé poin léspri for, zot lété frazil, épi na poin aryin k’la késtyonn travay, nana galman lé z’a-koté… z’ot vi pèrsonèl, z’ote problèm famiy, z’ot problèm larzan… Konm di kréol, l’avé pi aryin pou éklèr z’ot shemin. Lé vré, mé si in pé, dann bann gran biro la-ba Briksèl ou byin Pari, l’avé pa pran déssèrtinn désizyon, é si l’avé pa di bann shèf, kisoi gran-shèf, kisoi moiyin, kisoi pti, té i falé aplik so désizyon-la tout-fors, absoliman, san problèm konsyans, pétète in n’afèr konmsa noré pa arivé, pétète bann moun nora pa suisidé.
Mi pans pa nout ti prézidan va déranz son pèrsone, v’alé oir la famiy, v’alé mète in méday travay déssi sèrkèy. Mi kroi plito va fé inn-dé rényon an plis é va ni koz dann télé, in zournalis va bour mikro dovan la boush méssyé iks, ou méssyé zèd, épi va tourn la paz, konm i tourn la paz in liv mèm si ou la pankor byin lir a-fon... Tourn la paz ! La vi kontinyé ! Lo sistème i viv li o-moin !

Justin


Lésplikasyon inn-dé pti mo :

In lidéolozi : in bann z’idé, in bann kroiyans i roganiz out manyèr pansé, out manyèr viv.

Tor-an-travèr : pou in oui, pou in non, ninporte koman.

Klèrsi out shomin : tir sak i anpèsh aou kontinyé out shomin konm-k’i fo.

Léspri for : i dékouraz pa pou ninport-dé-koué.

Kloshé : kite son kaz pou alé viv dann shomin.


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus