Surman sa la koute dé san é dé mil, dé mil é dé san...Mé la pa konm zariko Pitalug o moinss ? i pous pad sou tèr, mi éspèr

26 zanvié 2021, sanm Justin

Souvan dé foi, néna konm in lidé i pass dann la tète demoun. Pé s’fèr ou, pé s’fèr mwin, pé s’fèr in tèl,sansa kèl k’in d’ot. Demoun i di la pèrsone la fé in mové rèv, sansa la rèv sa yèr soir-i di pa la fé in vyé rèv, pars kozman-la lé rézèrvé pou bann moun i gingn in zanfan dsi lo tar. An touléka, konm zot i koné, toute demoun i rèv é bann zékoutèr la radyo i done pa zot par lo shien pou manjé.Donk in moun mi koné pa, yèr matin té apré kozé dann radyo é mwin lé sir li la rèv sa é sé pou sa li té apré anparlé. Kossa la fé ? Sinploman li la pass dsi la rout tamarin é li la gard a gosh li la gard adroite é li la romark in n’afèr l’avé poin, é kossa sa i lé ? Sé pyé d’boi-lo zarb si zot i vé !- Poitan kossa la pa di, kossa la pa fé,

Mi souvien konm si lété yèr Paul Vergès l’avé di i sava plant rant sink san mil épi in milyonn pyé d’boi konmsa nora in zoli lanvironeman pou la route : èl va pass dann milyé in foré avèk bann zéssans konm tamarin dé o, baobab , pyé d’boi andémik é tout sak i s’ansui .Mwin téi i oi déza lo léspèktak pars kan gramoun Paul téi rakonte in zistoir, li téi rakonte bien é lété prèss konmsi ou lété fine arivé. A oui ! Paul Vergès téi rakont bien. Mé antansyon li téi fé pa arienk rakonté, li téi aranz lo zafèr pou k’sak li l’avé dann son vizyon i réaliz dann la vi, é pou li sa lété pli inportan. Mi rapèl avèk bann marmaye lékol li téi sava épi tout ansanm téi plant pyé d’boi é pou plante pyé d’boi l’avé fé in pépinyèr pou alimante lo planatasion d’pyé d’boi. L’avé mèm, si mi tronp pa, di téi plant sa dann léstrèss idrik :an dé mo, abityé bann plantasyon siport lo mank delo.

Dakor, mé zordi la rout tamarin néna pliss dizan sa lé fé é la plant pou vréman sinksan mil pié d’boi. Alor oussa i lé la foré la bèrs mon mazinasyon ? Na pi ? Sansa kabri la manzé, sansa ankor l’arète fé l’antrotien pars sé Paul Vergès téi vé fé sa. Lo pépinyèr oussa sa i lé, toulmoun noré pa anpèrd dann sète afèr ; Pétète sa i pé intérèss la kour dé kont. Pétète sa i pé intérèss d’ot moun. Antouléka, la pa bézoin rorakont amwin zistoir lettres de mon moulin épi di amwin lo zariko Pitalug téi pouss dsou la tèr. Sa in fime i intérèss pi amwin sa ! Mé mi panss nou va rotrouvé la dsi.. ;Si sa i kas spa zot koko, i pé kant mèm fé travaye la tète in bonpé.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus