Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
In kozman pou la rout
10 mars, sanm

Mézami kossa i lé in li kour pa ? i apèl ossi li piké, osinonsa li kite la ? L’avé ossi d’ote kalité li : sak l’avé la pate, sak l’avé la rou dsou épi d’ote kalité lo li sé bann ménuizyé téi fé sa. Mé dann tan mi anparl azot la plipar dmoune l’avé lo li kour-pa. Kate piké doboi fonssé dan la tèr, inn-de plansh pou anpar dsi koté… Anpar kossa oziss ?
Mwin la konète in pé téi mète vyé linz dann kad .D’ote téi mète la paye rokouvèr par in goni. Mé matla-mèm l’avé pwin bonpé ? Sirtou si marmaye la fine piss dossi é té fine pouri in pé bokou.
Koméla kan in li lé pi bon i shanj mé lontan téi rapyèss, téi aranz épi téi fé in li kour pa, in li kite pa pou rodone ali la vi, lo tan bann marmaye téi grandi. Parl pa bann li rossor-koméla na pi sa !- mé avan l’avé avèk lo bann rossor rokouvèr in toil matla, épi in payass par dossi.
In payass té koi ? in matla avèk la paye dodan pou ranbouré. Défoi la paye té frèsh épi téi san la mouss.. Sa lété vréman gayar.
Alé ! ni pé koz la dsi mé ni pé galman zapé é ni retrouv pli dvan sipétadyé.
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)