Obsèques de Pierre Thiébault : un départ en chantant
4 juin, parNos peines
13 désanm 2023, sanm

Mézami dopi ké néna prézidan dan La Franss, shak foi k’in prézidan i fé inn sansa dë mandatir, lé pa rar néna in loi osinonsa plizyèr pou tape dsi bann pov. Dsou Macron la bate rokor pars bann shomèr la gagné, bann pti rotrété la gagné, bann RSA i tarde pa gagné zot ossi, bann migran téi sava gagné épi néna in loi pou pini bann paran i fé pa bien l’édikassion zot zanfan épi i aplike pa in dissipline an fèr dann zot ménaz.
Zordi l’apré kalkil in loi pou pini bann zanfan i ravaz in pé tro é zot famiye i gingn pa fé rèst azot trankil. L’èrla, i kalkil obliz bann paran fé bann travaye d’itilité koléktiv si zot zanfan la kass in kékshoz dsi la voi piblik, osinonsa obliz bann paran ranbours lo déga si bann zanfan la kass kékshoz, i roparl koupe bann zalokassion familial. Donk ni konpran bien bann loi-la i pé z’ète trété konm rassism sossyal. Ankor in foi i atak bann po landroi i fé pli mal, lo porte-moné.
Biensir kissa lé pou k’i bonbarde lo kar kou d’galé ? Pèrsone. Kissa lé pou k’i bonbarde loto kou d’galé ? Pèrsone. Kissa lé pou k’i fé toute kalité krime konm i fé tazantan ? Pèrsone… alor dann dé ka konmsa kossa lo moune i vé ? In loi pli sévèr, in droi pou koriz bann marmaye, épi galman fé pèye bann paran. Opliss la loi sar sévèr, opliss la loi sar dir, opliss demoune sar kontan dann zot mazorité.
Astèr, si wi vé, aporte la prèv so bann loi i ansèrv pa arien, la plipar d’moune lé pa la avèk sa. Shante azot la sossyété lé malade si zot i vé, demoune lé pa la avèk sa. Di demoune i vo myé prévnir ké guérir si wi vé, na poin pèrsone pou fé in ka avèk sa. Anpliss ké sa, parsl azot lo droi bann zanfan ! La ou lé sir ou va ramass oute balo. Opliss la pinission lé dir, opliss bonpé d’moune sar kontan é toute sak ou va dir i ansèrv ar pa arien
Mézami nou lé pa pou k’i tir kou d’boulé rouz dsi bann pov é dsi zot zanfan. Mézami limanité la fine fé léspèryanss bann loi sévèr, la plipar d’tan san rézilta. Ziska zordi dann okin sossyété la fine élimine bann krime, bann déli, lalkol, la drog, lo viol é toute sak i s’ansui san pour san. Okin sossyété néna lo moiyin k’i fo pou ramene la délinkanss a zéro pour san. Sa sé in n’afèr i ariv arpa fé zamé… Mé lé pa défandi fé in droi intélizan, ékilibré, protéktèr pou bann fèb épi bann z’oprimé. La répréssion sar toiuzour nésséssèr, mé lé pa défandi d’souété k’èl lé lo pliss possib limité.
A bon antandèr, salu !
Justin
Nos peines
In kozman pou la rout
Nouvelle illustration de la faillite du système néocolonial
Négociations internationales sur la lutte contre la crise climatique
Des aides publiques de la France possibles
Le 1er juin, le Sénat a adopté le Projet de Loi de Régulation de l’enseignement supérieur privé lucratif. Ce débat aurait pu être l’occasion de (…)
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture