
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
13 désanm 2023, sanm
Mézami dopi ké néna prézidan dan La Franss, shak foi k’in prézidan i fé inn sansa dë mandatir, lé pa rar néna in loi osinonsa plizyèr pou tape dsi bann pov. Dsou Macron la bate rokor pars bann shomèr la gagné, bann pti rotrété la gagné, bann RSA i tarde pa gagné zot ossi, bann migran téi sava gagné épi néna in loi pou pini bann paran i fé pa bien l’édikassion zot zanfan épi i aplike pa in dissipline an fèr dann zot ménaz.
Zordi l’apré kalkil in loi pou pini bann zanfan i ravaz in pé tro é zot famiye i gingn pa fé rèst azot trankil. L’èrla, i kalkil obliz bann paran fé bann travaye d’itilité koléktiv si zot zanfan la kass in kékshoz dsi la voi piblik, osinonsa obliz bann paran ranbours lo déga si bann zanfan la kass kékshoz, i roparl koupe bann zalokassion familial. Donk ni konpran bien bann loi-la i pé z’ète trété konm rassism sossyal. Ankor in foi i atak bann po landroi i fé pli mal, lo porte-moné.
Biensir kissa lé pou k’i bonbarde lo kar kou d’galé ? Pèrsone. Kissa lé pou k’i bonbarde loto kou d’galé ? Pèrsone. Kissa lé pou k’i fé toute kalité krime konm i fé tazantan ? Pèrsone… alor dann dé ka konmsa kossa lo moune i vé ? In loi pli sévèr, in droi pou koriz bann marmaye, épi galman fé pèye bann paran. Opliss la loi sar sévèr, opliss la loi sar dir, opliss demoune sar kontan dann zot mazorité.
Astèr, si wi vé, aporte la prèv so bann loi i ansèrv pa arien, la plipar d’moune lé pa la avèk sa. Shante azot la sossyété lé malade si zot i vé, demoune lé pa la avèk sa. Di demoune i vo myé prévnir ké guérir si wi vé, na poin pèrsone pou fé in ka avèk sa. Anpliss ké sa, parsl azot lo droi bann zanfan ! La ou lé sir ou va ramass oute balo. Opliss la pinission lé dir, opliss bonpé d’moune sar kontan é toute sak ou va dir i ansèrv ar pa arien
Mézami nou lé pa pou k’i tir kou d’boulé rouz dsi bann pov é dsi zot zanfan. Mézami limanité la fine fé léspèryanss bann loi sévèr, la plipar d’tan san rézilta. Ziska zordi dann okin sossyété la fine élimine bann krime, bann déli, lalkol, la drog, lo viol é toute sak i s’ansui san pour san. Okin sossyété néna lo moiyin k’i fo pou ramene la délinkanss a zéro pour san. Sa sé in n’afèr i ariv arpa fé zamé… Mé lé pa défandi fé in droi intélizan, ékilibré, protéktèr pou bann fèb épi bann z’oprimé. La répréssion sar toiuzour nésséssèr, mé lé pa défandi d’souété k’èl lé lo pliss possib limité.
A bon antandèr, salu !
Justin
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)