Télé moris épi Télé isi, la pa parèye ditou

14 févrié 2020, sanm Justin

Mé zami, mi koné pa si konm moin zot i rogard kék foi la télé morisyène-La MBC si zot i vé. Si oui, tanmyé ! Sansa mi pans zot i dovré. Pou kosa zot i dovré ? Pars d’apré moin néna in gran diférans rant la télé shé nout bann kouzin é la télé d’isi. Shak foi mi rogard, mi di dann mon kèr, akoz banna néna in télé kon msa laba é nou, é lé n ot lé mol konmsa, sansa défézé par raport nout lidantité ré nyonèz.

Dabor pou la lang. Laba kréol morisyen néna son plas é tout son plas. Isi, nout kréol, bann gran shèf i mète ali asiz dsi ti-ban. I étonré pa moin noré in shart post-kolonyal pou ansèrv kréol dann télé isi La Rényon… Kréol morisien banna i donn ali in bon plas pou kominik sèryèzman, libréman, épi in fason valab. Isi ni ansèrv kréol rényoné dann télé pou nou rir d’nou. Lé fasil é n éo-kolonizé konm ni lé nou lé ziska kontan avèk in n’afèr konmsa-kontan pars konm k’i diré, i done a nou in zo pou sisé.

Dézyèm zafèr moin la romarké sé ké, d’apré moin, télé Moris lé bazé dsi la promosyon lo moun Moris-d’apré sak mi an tro voi - sète son lékonomi, sète son l’agrikiltir, son l’artizana, son kiltir… Fransh vérité, mon bann dalon, mi souètré zot i ékout épi zot i rogard in kou télé d’Moris tazantan arienk pou dézintoksik zot koko par raport l’aliénasyon post-kolonyal. Isi, tazantan néna in pti limyèr dann sans-la, mé laba néna sa toultan pou mète z’ot dignitéépi zot lidantité anlèr.

Avan-yèr, moin la rogard in pé télé nout bann kouzin dann la matiné é sak moin la vi, moin la trouv intérésan : l’avé i n l’émisyon dsi l’agrikiltir natirèl, épi aprésa in l’émisyon dsi bann koin zardin avèk an poinvizé l’agrikiltir biolojik…L’avé galman in l’émisyon dsi l’agrikiltir laba dann Rodrigues avèk lélvaz koshon noir, bèf épi in plantasyon shoushou, épi d’ot shoz ankor pou rafréshi nout bann zidé…
Lé ga, mi arète la pars moin néna mon dé ribrik pou fé, i di pa moin pran lo total kapital : i done aou in pyé la pa di aou pran in karo. Mé nou va anparl de sa sito ké nou va gingn lokazyon.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus