Ti pa, pti pa, n’arivé !

30 mé 2008, sanm Justin

La-ba, dann Paris, bann dépité épi bann sénatèr l’apré fé in l’aproptaz la konstitision la France. I prétan dir sa lé nésésèr akoz lo tan la shanjé, na inn-dé tik-tak lé pi tro adapté. Konm in bann “mi koné tout” i di : i fo rann pli modèrn in tèks i ansèrv kolone vèrtébral pou lo bann loi lo péi. Sé zot k’i koné, anou ti-kolon ni suiv l’afèr in pé loin-loin...

Soman, pétète nou na tor, akoz sa i rogard anou somanké plis ké ni kroi. In légzanp ? In pé i vé mète l’égalité rant bann zonm épi bann fanm dann konstitision-la ! Kisa i pé di la pa kèkshoz inportan ? In dézièm zafèr : i rod mète dann la konstitision ké bann lang rézional i fé parti bann lang la Frans.

Sa in pa an avan, sa in pa an arièr ? Lé ga, agard ousa ni sort, épi ousa ni sava arivé. Pou sa, mi koné in pé, na poin si lontan k’sa lété riskab anval z’ot shapo, kri l’indépandans, étsétéra-étsétéra, la ké lo ra.

Bien sir, ni rogrèt gouvèrnman i vé pa “ratifié” la Charte européenne des langues minoritaires, sa lé rogrétab pars sé in loi l’érop k’i mète bien anlèr bann lang rézional. Mé, anon pa tro vit, pétète na moiyin moiyéné.

Anfin, nou va oir mé... si rougay la poin assé piman, la pa pou sa nou va zète nout manzé ! Pou moin, tou lé zour-shak zour ni avans in pti pé. Konm di la romans : « Pti pa, pti-pa, n’arivé ! ».

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus