Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie pour construire l’avenir de La Réunion
5 août, parPlus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
10 février 2014

Nana in pé d’tan zot i koné, l’avé désèrtin mo téi falé pa di. Lété konmsi ou té apré komète in krime lèz mazésté kont La Frans. Té i falé di ou lé fransé, in poin sé tou. Alé pa di ou lé rényoné pars, pou in pé, in moun té i pé pa ète rényoné. nou té i pé pa di nout péi an parlann La rényon pars, pou désèrtin, La Rényon té pa in péi… Parl pa non pli listoir La Rényon, pars pou inpé La Rényon la poin d’ot listoir ké listoir d’Frans. nout kiltir té arienk folklor, nout lang kréol rényoné in patoi sinpatik. Sa lété vré, dann tan, mé zordi l’opinyon i suiv pi in bob konmsa. Tout sak nou té i pé pa di, zordi ni pé di é la poin pèrsone pou déklar la guèr... mèm si désèrtin la pa bouzé zordi par rapor zot l’opinyon dann pasé, é i pans touzour parèy.
In progré ? in rotour an aryèr ? in ropliman ? Pans sak zot i vé mé fransh vérité bann rényoné la fine shanj zot poinn vizé par rapor zot mèm. Dann bann shanté ou i pé antann lo bann mo avan té défandi di... Yèr matin moin té apré ékout in shanson in ségatyé i apèl Willy. In ga i shant bien, in bon kadans é an pliské sa zoli paroli zoli paroli mé paroli pou la lite. Moin lé sir é sèrtin na in bonpé d’moun isi i rotrouv azot dann sak li shant. Moin lé sir in bonpé d’moun i san azot myé kan zot i antann bann parol konmsa. Biensir mi sava pa di tout lo bann parol biensir, pars sak i gingn i vo myé i ashèt lo sédé ; sak na poin la moné i fo zot i ékout sa avèk kamarad. Mé i fo ékouté pars sa i fé travay la tète. Donk lé bien ! donk mi aprouv !
Solman mi domann k’ i sava in pé pli loin dann nout rovandikasyon. La kiltir, ok ! l’idantité ok ! La lang,ok ! Listoir,ok ! Mé si ni vé égzisté vréman konm pèp sanm pou moin i fo nout péi i dévlop. I fo nout agrikiltir i marsh, ni dévlop la pèsh, ni dévlop lindistri, nout ladministrasyon lé bien roganizé, ni trouv travay pou done nout zénès. Pars si na poin lo dévlopman, kèl kalité lidantité va rès anou si ni ariv gard ali pou nou ? In lidantité dan la mizèr, dann lo sou-dévlopman, dizon in lidantité batu. Mé lidantité la-dan ? Kosa li pé ansèrv anou ? Li pé ansèrv anou pou ranfors nout patriotism dann lékonomi. Donk si ni tienbo kont tousala, plis in pouvoir i roprézant anou pou vréman, l’èr-la, nou nora lo droi shant avèk Willy : "Tienbo, tienbo rényoné, tienbo nout rényonèzté, tienbo nout lidantité !"
Justin
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
Mézami souvan défoi kan mwin lé an parmi l’moune mi poz amwin késtyon. Mi domann amwin si mi rapèl koman lo moune lété néna in bonpé d’tan. Mi (…)
In kozman pou la rout
L’île-fracture : l’aménagement en question (2/5)
Utilisons nos atouts pour faire baisser les prix et diminuer notre dépendance
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie (…)
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Combattre les causes du chômage de masse
Accélération de la crise du système néocolonial
Messages
10 février 2014, 18:30, par titienne
Justin kom touzour na bon zarboutan pou nout’ kiltir, é li dan lo vré. Promié fois ma la entendi willy ma la di à la in boug lé dan lo vré li doi kontinié .
TIENBO ENSEMBL’ ,LARG PA