Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie pour construire l’avenir de La Réunion
5 août, parPlus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
15 janvier 2014

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté rouj-de-fon dovan l’étèrnité,
Na kékshoz mi konpran pa dann so park nasyonal lé-o. Alor, koméla, tout lé défandi ! Alor koméla ou na in bout la tèr é lé pi aou ! Ou na in pti biznès dann lo famé park é i fo ou i tak baro ! Mèm in lélvaz lé défandi an rézon ké ou i détrui la natir ! Mèm in landroi pou pikniké, i fo k’i fèrm. È toulmoun i koné kréol i èm alé dan la natir pou manz son rogay sosis. Sète-la osi i pé pi fèr ! Sa sé in n’afèr ki énèrv amoin, oir in pé d’moun i sort déor, i koné mèm pa La Rényon i ariv isi épi i défann. Rod gèp ? Défandi. Rod ti mizo pointi, ? Défandi. Piknik ? Défandi. Fransh vérité, sé lo bann défandèr ki fodré défann. Tok ! Pran sa pou toi !
Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr,
Mi koné pa si ou lé bien o kouran, é si sak ou i di lé vré, mé pou ma par mi konpran pa bien tout lo détay lo park nasyonal. Normalman, d’apré sak l’avé di, lo park sé pou protèz la natir san anpèsh demoun travay, sirtou san détrui lo bann z’aktivité nana dann lo park pars lo park sé près tout lé o, é si i gingn pi fé arien dann tout lé o nou sar mal baré. An pliské sa ni antann bann fraz konm : lo park for avèk bann fèb é fèb avèk bann for. I antan dir prosé vèrbal i tonm dsi la tète bann ti kolon. Konm karapat dsi tété bèf mèg.
Sak lé vré, pou moin, sé ké so z’afèr-la lé pa klèr dan la tète demoun, é kan lé pa klèr, konm mon gran-mèr i di sé ké nana dé shoz pou kashyété. Bin si nana dé shoz a kashé, i fo mète sa o gran jour. In bon l’informasyon sé lo komansman la klarté, sé lo komansman la démokrasi é malérèzman la pa lo ka zordi. Lo rényoné nana kant mèm lo droi konète sak i fé dann son péi, lo droi konète é si i fo lo droi shanj lé shoz. tok ! Pran sa pou ou !
Justin
NB. Dsi la késtyonn piknik Piton Rouj, i di i vé fèrm sa pars lé dann kèr lo Park, mé i vé grandi lo Piton Sèk pars lé dsi bordaz lo Park, mèm si i fo dépans larzan an kantité. I di pa si sava dépans 360000 éro pou sa ? Pou l’gou fé dégaj lo kèr lo park é ranvoy kréol dsi l’koin, donk bord ali.
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
Mézami souvan défoi kan mwin lé an parmi l’moune mi poz amwin késtyon. Mi domann amwin si mi rapèl koman lo moune lété néna in bonpé d’tan. Mi (…)
In kozman pou la rout
L’île-fracture : l’aménagement en question (2/5)
Utilisons nos atouts pour faire baisser les prix et diminuer notre dépendance
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie (…)
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Combattre les causes du chômage de masse
Accélération de la crise du système néocolonial