
Hommage à la femme de Bruny PAYET
1er juillet, parLa section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
Zistoir pou rakonte dsi galé
19 zwiyé 2021, sanm
Kriké ! Kraké ! La klé dan mon posh, la taye dann oute sak.
Médame, zé Méssyé, la sosyété, bonpé d’moune i koné zistoir Pti-Zan é pou mon par mi rapèl bien lo tan gramoune téi rakonte sa – dann tan l’avé poin la télé-pou amenn anou, ti dousman-ti dousman dann bra madame somèye. Donk mi sava rakonte azot zistoir-la, pou domande azot rakonte sa zot zanfan, sansa zot ti zanfan konmsa i obliye pa zistoir noute péi.
Figuir azot in zour Grandyab la soukTtizan avèk lintanssyon manze ali é oila ké li la mète lo pti marmaye dann in kaj épi i la di méshaman :
« Domin gran matin mi vien trape aou, pou manze aou an konpagni mon famiy lo dyab mwin la invite pou in bon ropa. ». Pti zan léspri lé vif é toutsuite pou toutsuite li di avèk lo dyab :
Konpèr Dyab, wi koné pa avan manz in vivan i fo wi angrèss ali bien, épi wi pirj ali pou in méyèr vyande, mé sirtou i fo wi angrèss ali bien. Si wi angrèss pa li, kossa oute famiye va panss de ou ? El va panss wi koné pa lé bone zabitide.
Grandyab la di : « kossa i lé so bone zabtide la ? É oussa wi tire in n’afèr konmsa ? Tizan i pèrde pa la karte épi li fé pou réponss : Oussa mi tire sa ? Fransh vérité, sé lo promyèr foi mi antan in kozman san zonèkté konmsa ! Méssyé Grandyab, oute mazèsté, do tou tan mi koné sa é mon kaz la jamé manj in zanimo san angrèss ali é san pirj ali. Ninporte ki i koné in kékshoz konmsa é sa i étone amwin bien antande in Dyab apré koze konmsa. – é mwin k’i kroiyé ou lété in déssandan d’roi, konéssan toute bande règ lonèkté. Mwin lé déssu, déssu, déssu. Mi koze pi avèk ou, avèk in malédiké konmsa. Sorte dovan mwin !
Grandyab la kalkil in kou. Dann son tète li panss lo marmaye néna sirman rézon é son prope famiye lé riskab pa ète kontan avèk li pou manze in vyande dézyèm katégori, pétèt minm tropizyèm é li la di :
« Tizan ou va rèss dann kaj-la ziska ké ou sar bien pirjé é ké oute vyande nora fine trape lo promyé kalité. Mé mi prévien aou, kan oute vyande sar bien paré, zordi konm domin wi sava dann mon marmite. Tizan la fé in gran sourire épi li la di : « Ségnèr Grandyab wi fé amwin bonpé l’onèr… »
A suiv dézyème boute samdi proshin.
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
C’est avec tristesse que nous apprenons le décès de Nadia Payet, veuve de notre camarade Bruny Payet. Témoignages adresse ses condoléances à (…)
Mézami zot i koné lo kozman k’i di konmsa : « la loi sé lékspréssyon la volonté zénéral. ».Poitan défoi ou lé a’dmandé kossa i lé oziss volonté (…)
Face à l’urgence de la situation de la maltraitance animale à La Réunion, l’association CIANA a lancé un appel aux décideurs, afin de "travailler (…)
Mézami,médam, zé méssyé , la sossyété, lé pa toulézour wi gingn in bon akèye. Défoi oui, défoi non, sirtou dann in sossyété wi koné pa bien lo (…)
Cinq mois après le lancement du plan « Anti-bandes », composante majeure du plan d’action départemental de restauration de la sécurité au (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Une fois de plus, des femmes sont la cible d’une forme de violence lâche, insidieuse et profondément inquiétante : les attaques à la seringue dans (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)