Tizane kont Grandyab, in zistoir pou tir la krintiv bann marmaye.- promyé bout.

11 janvier 2019

Mé zami, mésyé , médame la sosyété, mi vé rakont azot in zistoir sinploman pou tir la pèr zot néna par raport Grandyab.Biensir Grandyab lé méshan, bien sir li lé riskab fèr aou d’mal , sansa fèr ou d’tor, mé si ou i méfyé, si ou i done aou lé zarm k’i fo pou lité, plito ké Grandyab i bate aou, sé ou k’i pé bate Grandyab.Provik ou lé désidé pou sa.

L’avé in foi pou inn bone foi mésyé lo foi la manz son foi èk in grinn sèl.

Tizane konm moin lé fine dir sa i tonm la sèr Tizan. Tizan, sé lo pti bononm kisoi par malis, kisoi par son pouvoir, kisoi par son l’intélizans, la fine défyé plis in foi Grandyab épi shak foi li la gagné apré an avoir tir ali dann malizé. Tizanse, nou lé fine fé son konésans dann in zistoir li té i vé maryé avèk in moun néna la fèss an or. Mé zistoir mi sava rakont azot zordi lété dann tan Tizane lété in pti fiy, plito mafondé d’apré sak i paré.

Donk Tizane i yèm gouyavyé. Li yèm galman létshi, longa,ni, zanmalak. Pou dir la vérité li yèm tout frui é mi pé asir azot li kontant pa li d’sink par zour konm i di koméla dann télé. A oui, tizane i yèm lo frui konm nou mèm kan nou lété marmaye épi nou téi arète Piton Boi d’Nèf. Lo frui ? Sa té nourt afèr é pa arienk sak zot i koné kann osi té nout afèr, sriz a kote té i amiz nout boush galman, gouyav a pène fine shanj koulèr, vavang… anfin tout sak la natir la kado anou pou kontant anou épi ranpli nout boujaron.

Kriké ! Kraké ! Kriké Mé syé ! Kraké madam !

Konm mi di azot, tizane téi rafol bann frui in pé tout kalité é kan son momon sansa son papa té i di ali, souvan dé foi a la brime, mèm rant la kaz li té pa prés pou rantré. L’èrla , demoun i rèss lé zanviron téi antann moman Tizane fé son bann vokaliz di soir :

Tizane, èl té i kriy, Tizane lé l’ér pou rantré, la nuite I sava tonbé. Son kriyeman té I dir lontan : sa lété konm son game, son do-ré-mi-fa-sol-la-si –do. Mé tizane té pa présé pou ékout son momon é mèm son papa kan sète-la té i mète son tour pou kriyé.. ; Dé foi èl l’avé pou sèl répons : « Momon, moin néna ankor gouyavyé pou manzé, é m’a rantr la kaz kan moin sar fini kontant mon vant ! »

Dann tan lontan moin téi aprouv Tizane pars èl téi obéyi pa son momon. Zordi mi trouv sa lé pa bien.Lé pa bien é an mèm tan lé riské. Pa bien ?Pars in zanfan i doi obéi son paran. Riské ? Pas dann fon l’ilète l’avé in dyab té i arète laba, in dyab malfondé é téi pans solman fé d’mal, épi fé d’tor bann marmaye. Si posib li té i pans arienk manj la shèr frèsh konm inl’ogr si zot i vé. E kan li l’avé fain, li téi kriy konm toitrèl malgash é kan ou té i antann ali fé : wou !wou !wou !out san té i glass dan la nuite.

Out san té i glass é momon tizane épi son papa los an té i glass galman é la krintiv té i mont dsi èl konm karapate dsi tété bèf mèg.

Tizane kont Grandyab-promyé bout la fini é dézyèm i tard pa pou komansé.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus