Tortu avèk lyèv - kalandiyak-promyé morso

9 zwin 2018

Dann zistoir kréol néna dé zanimo i diré i manz pa in grinnsèl ansanm : sé Lyèv avèk Tortu. Nou lé dann roiyome zanimo é souvan dé foi inn é l’ot apré ral kont inn avèk l’ot. Pou tout sort rézon, défoi mèm san k’néna in vré rézon.
L’avé inn foi, mésyé lo foi la manz son foi èk in grinnsèl.

Zot i koné koman dolo sé in n’afèr inportan é koman nou lé annuiyé kan nénan in mank so likid-la. Dann roiyome zanimo la fé in mank dolo. Talèr i moi na pi d’lo pou boir : basin lé a sèk, la rivir lé a sèk, bann robiné i krash solman l’èr é pad itou d’lo. Kèl kalvèr mondyé ségnèr !
Lo roi la fé pass lo mo é la invite sinon bann sizé pou in rényon tré inportan pou trouv in solisyon pou règ problèm dolo. Tout bann zanimo la vni é la mète dobout kan lo roi la prézan té. Lo Roi la komans son diskour, li la di konmsa : Mon bann sizé, l’èr lé grav, konm zot i koné. Dopi in bon koup de tan nou na pi d’lo é si ni trouv pa in solisyon pou an avoir dolo tout lo roiyome sar fouti. Zot i koné dann nout kor néna plis soisant pour san d’lo donk l’o sé in n’afèr ni pé pa s’an pasé. Kisa néna in solisyon pou trouv dolo.
Kriké Mésyé ! Kraké madam ! La klé dann mon posh, la taye dann out sak !

Pèrsone la pa di arien in bon koup de tan . Konm i di, in l’anj la pasé. Momandoné tortu la lèv son doi épi li la di : Mon Bon roi, éskiz mon pardon, mé moin néna in l’idé. Lo roui la di ali koz san gingn la krintiv. Tortu la di : »Mon bon roi, i fo alé domann delo bondyé pars néna li mèm lo kréatèr épi mètr tout z’afèr i pé donn anou lo présyé likid. Mon roi, moin laé paré pou al éoir ali pou gingn in solisyon.

Tout zanimo la moukaté. Tortu ! Ou lé mèm pa for, ou lé mèm pa rapid é ou i vé mont an-o laba pou ou koz avèk bondyé. La pa sèryé ! L’èrla shoval la port volontèr é bann zanimo la fé : aaa ! Zot la roprann léspoir. Bèf galman la part volontèr é bann zanimo la fé : AAA ! Zot la gingn kouraj. L’èrla, lo roi la di : sé shoval v’alé domann dolo Bondyé !

Shoval la fé in démaraz outor é tout lo bann sizé la konpri shoval i grate pa lo kroupion. Avèk li i tard ar pa an avoir dolo ! Shoval an avan : pakatof ! Pakatof ! Pakatof ! O galo, o galo, o galo. Tré pé d’tan apré Shoval i sa tok dsi la port Bondyé. Bondyé i domann : « shoval kosa ou i vé ? Kosa l’ariv aou pou kongn dsi mon port »

Shoval i di sak li l’avé pou dir é bondyé i di ali, ardsann dsi la tèr éppi fé fouy in foss koté lo pyé kalandiyak zot va gingn dolo. Tronpa, obliy pa, pars néna arien kalandiyak, l’arb lo voiyajèr i pé donn azot lo lo. Shoval i é domi-tour épi li défrisjh an dsandan : pakatof ! Pakatof ! Pakatof ! O galo, o galo, lo galo. É pou pa obliyé li di : « kalandiyak, yak ! Kalandiyak, yak ! Kalandiyak, yak ! »

La pankor fini

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • Boug là lé gayar pou fé rapèl à nou lo rond bann zansien té fé lo soir devan un feu de camp pou rakont zistoir. Dan tan la na vé poin Téléfone portable pour akapar l’attension des plus jeunes. Na vé poin télévision pou anbar le transfer de konaissanse des ansien, navé poin de jeu vidéo pou randre marmaye dépendant d’un monde virtuel. Gramoune té rakonte son zistoire, té kasse lé kui, té rakont zistoire lo diable pou fé peur , ossi pou explike la vie du planteur, la souffrance du docker. Té donn ossi solution pou soulaze doulèr ek zerbaze. Moin mi di tank nana zistoire su zanimo pou fé rappele à nou ke nou lé de passaze su la tèr y fo pa nou oubli bann zistoir là. Nou pé konte su Justin pou pa éteine la lampe pétrole afin nou voi toujour klèr dann tunnel nout passé


Témoignages - 80e année


+ Lus