Kalandiyak ! Yak ! Kalandiyakl ! Yak !

Tortu la sazèsse é lyèv lo rodomon - morso 1

28 mé 2022, sanm Justin

L’avé inn foi pou inn bone foi méssyé lo foi la manze son foi èk in grin d’sèl. Donk lo roiyome vilaz la fini par gingn dolo. Toulmoune lé kontan ! Toulmoune. Sof lyèv, lo révolté, lo rodomon. Do loin li la fine oir lo bassin d’lo ranpli avèk in gayar lo klèr, in gayar lo pur é an li mèm, li lapré kalkil koman li sava kass lo kontantman bande zanimo lo roiyome. Kèl mové tour li l’apré fé ? Ni tard ar pa konète.

Kriké ! Kraké ! Kriké méssyé ! Kraké madam !

Toute zanimo lo zour i lèv gran matin, toute zanimo la nuite i dor gran matin. Toute fasson, lo matin toute zanimo la bézoin dolo konm nou ossi nou la bézoin, normalman. Mé sirpriz ! Ala ké lo lo lé sal, in lo la bou é anpliss k’i san mové konmsi inn la fé la malpropté dodan. Bande zanimo i sava dovan la porte lo roi pou dir ali i fo li trouv in solissyon. Kan ou lé roi ou lé la pou sa… Lo roi la réinir toute son bande sizé épi li la di : « Mon bande sizé, nou néna ankor in kou problèm dolo. Mi koné pa ki mé néna inn sansa plizyèr la sali noute lo. Mi rode in volontèr pou vèye noute rézèrvoir d’lo la nuite. Pars sé la nuite sa la éspassé. »

Troi zanimo lé volontèr : shoval pars li lé rapide é avèk son sabo li lé kapab kass la mashoir bande la sali d’lo. Bèf i di mwin néna gran korn é mwin lé for : i di pa for konm in bèf ? Aprésa néna galman tortu é li di sinploman li va trouv in moiyin pou kal lo salissèr d’lo. Kan tortu la kozé toute zanimo la pète a rir, é lo roi la fé konmsi li l’avé pa antande arien, li la di : « Shoval va vèye dolo asoir ! ». Aprésa bande zanimo la parti nétoiye lo bassin é toute la argingn dolo bien konm k’i fo… Kan solèye la lav son pyé, shoval la parti avèk in pti barda pou la nuite bien déssidé a mète o pa lo bande salissèr d’lo. Zanimo l’amène ali ziska lo bassin épi la lèss ali toussèl, dsu sé garde, pou bien ranpli son mission. Solèye bté apré lav son pyé.

Kriké ! Kraké ! Kriké Méssyé ! Kraké Madam !

Bande zanimo té pankor tro éloign lo bassin, shoval la antande konm in brui dann kane é li la vi kissa ? Li la vi lyèv arivé. Li la pa tro méfyé pars koté d’in shoval kossa k’in lyèv i pèze é konm li la di : In kou d’sabo déyèr é lo pov lyèv va valdingué konm zot i konpran… Lyèv i di : « Bonsoir shoval ! Ou na pi la kaze don ? Kossa wi fé tèrla, kaziman dann bordaz la foré ? Anpliss avèk la fré ki fé la »

Shoval la fé pou réponss : « Okipe oute afèr ! Sak mi fé i rogarde pa ou, i rogarde amwin ! an atandan mi konsèye pa ou rèst tèrla… Pass oute shomin ! ». Lyèv i ropran ali : « Kossa i rande azot nèrvé konmsa ? Mi koze avèk ou zantiman épi an passyans é oila k’i ménass de moune ! Poitan mwin l’ariv la avèk bon lintanssyon. Guète mwin l’amenn in gran boutèye do myèl pou partaze avèk ou. Mèm si wi vé mi done aou toute ! »

Shoval touziss si la bav i koul pa toussèl. Son voi i radoussi, tro kontan lo bone zintanssion Lyèv. Li lé prèss paré pou done l’ot lo bondyé san konfession…

Promyé morso la fini – samdi proshin nou va oir dézyèm.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus