Zistoir pou rakonte dsu galé (Promyé morsso)

Toussala pars la mèr lété vréman tro mové !

12 mars 2022, sanm Justin

Mézami mi vé rakonte azot in pti zistoir zordi, in sinp zistoir. Zistoir « Pars la mèr té mové. ».. Mézami zistoir-la zistoir in dénomé Manyèke. Manyèke koman ? Mi arvien pi son nom d’famiye, mé son pti nom té sa mèm, lété Manyèke, dovan la loi Bondyé.

Anfin d’apré sak i di Manyèke téi vèye in dépo. Dépo toute sorte zafèr la komine téi koné pa kèl koté téi fo mète sa, kissoi brilé, kissoi zété, kissoi pétète antère ali kékpar. Mé pou linstan é dopi in bonpé d’tan lo ta téi grossi, zour apré zour, somenn apré somenn, mwa pou mwa, ané pou ané ziska sirman a détrui ali. Mé pou l’instan é dopi pa mal de tan toultan ké Manyèke l’avé in gardien épi in dépo pèrsone téi oi pa pou kossa i sava détrui sa.

In zour poitan Manyèke la gingn in drol papyé é dsi papyé-la l’avé marke dë zafèr, inn pou dire lo dépo sar siprimé pars lété in nuizanss an plin dann Sinte Klotide : fransh vérité pou z’ète li lété, avèk lo sal téi koul in pé partou, lo ra téi kour kaziman rante la zanm demoune, épi bande marmaye té kapab bléssé kan zot téi vién zoué ladan in pé toute zoué.

Dézyèm zafèr lété marké galman, sa té in réponss lo Maire la fé in konséyé, kan li la d’mandé kossa i sava fé avèk lo pèrsonèl lo dépo - in sèl travayèr par l’fète - èl travayèr. Lo Maire la réponde, li va pran son rotrète konm toulmoune. Mé la rotrète sa té in n’afèr Manyèke téi prétan pa. Li l’avé pran labitide rèss dann son dépo la nuite konm lo zour é li oi pa pou kossa li nora pran sa rotrète.

Sa té in rash kère pou li in n’afèr konmsa… Pli pire demoune la antande ali dir, si lo Maire i ostine mète ali an rotrète, épi détrui lo dépo, la mèr lé loin é li valé zète son kor anndan koté Sinte Klotide lé ba.. Dabor li téi koné pa nazé donk sa téi tonb bien. Kan wi vé koupe lo fil la vi, ébin wi kalkil lo méyèr manyère pou ou. Lé ossi sinpe ké sa.

Par l’fète koupe lo fil la vi lété lo shoi B noute gardien d’dépo. Pars son promyé shoi lété d’rèss vivan dann son dépo toute kalité zafère.. Mé ladministrassyon néna sé rézon ké la rézon i koné pa.

Kriké ! Kraké ! Kriké Méssyé ! Kraké Madame !

(La pankor fini)

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus