Touzour la réprèssion dan la Palèstine, é sa lé pa pré d’arété

29 mars 2023, sanm Justin

Mézami mi sorte rogarde in pé dsu google oussa néna manifèstassion é sak la étone amwin in pé sé ké néna in kantité d’moune i manifèste dann l’éta d’Israël. Pou kossa zot i manifèste ? Sinploman pars gouvernman Netanyahu la désside fé in réform lo sistème judissyèr. Anfète, lo réform an késtyon sé in kontre-réform é son bi sé d’afébli lo pouvoir jidissyèr, ranfors lo pouvoir lézislatif épi égzékitif.

Lo fon dé shoze sé pou mète bande israélien zarab épi bande palèstinien an gran difikilté par rapor bande juif…

Zot i koné lékilib rante lé troi pouvoir, egzékitif, lézislatif épi zidissyèr néna in bi sé d’ranfors la démokrassi. Si tèlman k’okin pouvoir i gingn fé disparète lé dê zot. Mé lo bi vizé i korèspon d’apré sak bande zoinalist la di, in sorte apartheid tèl fasson ké bande priviléjyé i rotrouv azot avèk in pouvoir ranforssé é bande z’israélien arab épi bande palèstinien i artrouv azot afébli dovan lo pouvoir.

La kriz-la i razoute avèk in n’ote kriz k’i apèl la korupssion. Si tèlman bande umorist israélien, dovan bande zinégalité néna dann la sossyété, i di dann Israêl, le tièr d’moune i travaye, lo tyèr i fé sèrvis militèr, lo tyèr i pèye zinpo mé lo problèm sé ké sé touzour lo mèm tyèr é bonpé d’moune i travaye pa, i fé pa sèrviss militèr, épi i pèye pa l’inpo. Arzoute avèk sa zot i partaz bande zidé l’ékstrème droite anti palèstinien épi anti arabe.

Zordi mi sorte antande lo gouvèrnman Netanyau la désside momantanéman, rotir son profé d’réform zidissyèr. L’èr-la lo bande partizan la kontre-réform la rokomanss manifèsté, bande zadvèrsèr la pa arète manifèst é lo bande soutien amérikin i koné pa tro kossa néna po fèr. Zot i baz si tèlman dossi léstrème droite épi l’éta pou provok l’Iran an distanss... Mé sé l’èr ké lé shoze i va pi, pars l’Iran avèk l’Arabie saoudite la anklansh in prossessus pou fé l’union avèk la Chine pou intèrssédé.

Sa i anpèsh pa bande palèstinien ète réprimé : dopi komansman l’ané katrovin-diss palèstinien lété assassiné é la roprèssion i kontinyé avèk bande kolon i atake bande vilaz palèstien épi bann palèstinien i riposte konm zot i gingn é l’armé dan toussa, el i fé konmsi de rien n’été.

In sityassion a suiv, sa lé sir ; a bon antandèr salu.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus