Tro sé tro : oui, Bwana !

6 novanm 2009, sanm Justin

La MCUR i avans pa-z’a-pa déssi shemin l’égalité rant bann kiltir... Agard zot mèm : inn, lo parin la MCUR, shanpyon di mond dann foutbal, Lilian Thuram, la rann anou vizite… dë, l’UNESCO i déside inskri lo maloya konm patrimoine mondyal… troi, na poin tro lontan, la fète bann Zarboutan nout kiltir. Kat, pou kourone lo total-kapital, pa pli loin k’samdi dèrnyé trouv la batiz in moniman pou lo souvnir bann z’am érante... Ni pé dir lé shoz i avans é bon pé d’moun lé kontan, lé fyèr.
Sof Bwana, sirvivan la kolonyalizasyon, li lé pa kontan, li lé mèm an kolèr. Li déside porte plinte kont Paul Vergès, Pierre Vergès, Gilbert Annette épi Monique Orphée pou "priz ilégal d’intéré"… aryink sa mèm !!! Pars, a s’ki paré, dann kode pénal, nana in l’artik baba ! Si ou i lir ali byin, ou i pé pa kondane so bann moun-la... Mèm prokirèr sré dakor avèk, é li noré di dann in rényon li la fé ansanm lo koléktif Bwana...
Sak i fé an kolèr ali plis, sé lo prézidan la Réjyon, pars sète-la, malgré bann traka k’i ariv, bann kal i sèy poz ali, sa i anpèsh pa li kontinyé son travay, pou mète La Rényon anlèr, prépar l’avnir dann l’inité bann Rényoné... Tro d’kou d’kanif dann l’albosantrism, épi dann flan la sipéryorité... la kiltir éropéène. Tro sé tro : oui, Bwana !


L’ésplikasyon inn-dé pti mo :

Total-kapital : li la pèrd total-kapital... toute son byin

Kourone lo total-kapital : pou konplète lo tou

Zarboutan nout kiltir
 : shak ané i fète sa, i dékor sak la fé la pass nout kiltir pou bann nouvèl zénérasyon

Bwana
 : bann kolon dann bann koloni... maître, patron, monsieur

Kal :
in krok-an’zanm


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus