Chômage à La Réunion : plus de 209 000 Réunionnais inscrits à France Travail
29 juillet, parL’échec d’un système
...Pou ète lo promyé nassion numérik ?
29 novembre 2022, par

Kossa i lé lo Tuvalu ? lo pli pti l’éta néna dsu la tèr. Son sirfass : 26 kilomète karé-La Rényon néna 2500 km2. Son popilassyon : 12000 pèrsone. Dann kèl mèr li lé : dann loséan passifik.Li apartien kèl kalité larshipèl : la polynésie. Son rossours : pa gran shoz dopi li la trape son lindépandanss l’ané 1978.
Sé koi son problème ?
Li disparète firamézir ké loséan passifik i goumante son nivo sirtou par l’fète lo réshofmabn klimatik.Si tèlman son lansien prézidan téi vé atak l’australie épi les états-unis dovan band tribinal internassyonal pars banna i fé pa sak i fo pou konbate lo réshofman. Konm li la pèrde zélékssyon, li la pa gingn fé lo prossé li ti vé fé.
Dovan son disparissien kaziman programé pou 2100-la fin vintéinième syèk, lo péi i arète pa alèrte lopinyon mondyal. Kan la réinir la cop 26,lo minist zafèr zétranjèr,li la prézante ali dovan son pipite lo pyé dann lo pou angante lé zot péi a fé sak i pé pa pou sov azot vi ké li koné bien son péi lé kondané pou disparète dann lo. So zour-la li la di li koz pa pou son péi pars son péi lé fini mé li koz pou lé zot, pou anpèsh lézote fini a zot tour.
In sityassion koni épi arshi koni dsu lo plan internassyonal.
Dopi 2009 lopinyon internassyonal lé informé d’sa mé ziska zordi na poin d’plan pou sov lo touvalu.Momandoné sokrétèr zénéral l’ONU monsieur Guttirrès la parti laba pou tir lo signal d’alarm épi lanss in apèl pou ké l’imanité i anpèsh lo péi pou disparète. Ziska zordi la pa fé tro gran-shoz si tèlman lo minis zafèr zétranjèr lo péi i déklar :
« Nou la konète bande zévènman klimatik danzéré ;La séshrèss épi bande siklone lé plizanpli for .lo dogré d’sèl i goumante dann noute tèr sak i rand noute lagrikiltir plizanpli difissil.Si tèlman lo péi i doi fé vnir toute sak li la bézoin. »
Zordi sak lo gouvèrnman i vé sé pa d’anpèsh lo péi koulé, mé sé fé égziss lo péi su in trik i apèl metaverse donk transform lo péi an nassyon numérik. I kalkil ossi pou ashté in téritoir kissoi avèk l’austalie sansa fidji konm nouvo téritoir pou lo pèp touvalouan.
Konm maldiv épi kiribati lo péi lé an difikilté é la solission lé pa fassil pou trouvé. Sé bande péi rish néna la klé dann zot min pars zot i pé konbate lo réshofman klimatik mé zot lé mol dsu lo plan-la.Pou klimatiz in mondyal foutbal i pé, pou fé zé d’ivèr dann dézèr l’arabi saoudite i gingn mé pou sov in pèp so foi issi i pé pa.
A bon ékoutèr, salu.
L’échec d’un système
Mézami, pétète l’opinion nout péi i rann pa li kont dann kèl lanboulkidi ni rotrouv anou par l’fète lsak i éspass zordi dann moiyin oryan pa (…)
In kozman pou la rout
Conséquence de l’affaiblissement d’Air Austral par Didier Robert
Nouvelle alerte pour le désenclavement de l’île
Tribune de la CGPER
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)