Lé tar mé éspéron lé pa tro tar pou arète in foli konmsa !

Uwambushu, la foli d’in gouvèrnman :

19 avril 2023, par Justin

Solon bande shif ofissyèl néna rante 270000 épi 300000 pèrssone dsu lo téritoir maoré .An parmi banna néna par-la 55000 pèrssone an sityassion iréguilyé suivan sak bande zotorité ofisyél i kalifyé konmsa.Lo nonb ziréguilyé i goumante pa, d’apré bande statistik pars néna otan ki rante é ké sak lé ékspilssé.

Si i konsidèr la popilassion lé rante 270000 épi 300000 pèrsonne donk bann zétranjé si i baze dessu sak lo gouvernmen i antan par-la, ni oi lo nonb ziréguilyé lé inoportan. .. An pliské sa shak ané néna par-la sèz mil klandéstin i ariv dann Mayote donk a popré lo nonb de moune ékspilsé dé foi pliss, défopi moinss.

Si i baze dsi bande shif-la i pé dir la kazi totalité bande « ziréguilyé » i viv dann bande banga épi dann bande bidonvil, mé néna ossi bande franssé épi bande moune néna papyé.. Koté Mamoudzou néna 16000 pétète pliss pars pèrsone la pa fé lo konte égzakt. I apèl sa l’anfer « Kaweni » lo pli gran bidonvil néna dsu « lo téritoir franssé ». Laba demoune néna poin lo kourante, na poin non pli léstréssité.La plipar i viv avèk l’ède bande zassossyassion.La vi lé réglé, d’apré sak i di-par bann gang kissoi lo travaye o noir, kissoi lo lojman, kissoi mèm lo épi lo kouran.

Apré vintan passé konm iréguilyé ou lé touzour san papyé é san droi galman. Wi pé alé lékol, kolèj, lissé, mé san papyé wi pé pa alé l’inivèrssité é oute l’avnir lé touzour baré...Sé dir si in létinsèl i pé mète dofé vitman-vitman dann in sossyété konmsa..

Alor Wambushu ?kissa la monte in l’opérassion konmsa ?kissa i pé kroir in l’opérassion konmsa i pé réissi san déga ?Okin moune rézonab i pé panss in n’afèr konmsa. . Dopi lo komansman gouvèrnman droite konm gosh, la tronpé, li la touzour anploye bande mové métode é lo gouvèrnman koméla lé pa pli klèrvoiyan ké sak lété o pouvoir dann passé.

Biensir la majorité d’moune, maoré, konm métro i souète in n’afèr sé l’ékspilkssyon bande klandéstin épi la déstrikssion bande banga _ bidonviil an tol si zot i vé. Pou alé oussa ? Pou alé dann banzil komor, mé oussa, dann kèl lojman, dann kèl travaye.Lo gouvèrnman comorien i sipliye gouvèrnman franssé d’arète in l’opérassion konmsa .Mé gouvèrnman franssé i antan pa zorèye.

Alor kissa i pé fé antande ali rézon,si li konpran pa li sava koupe ali par rapor bande péi l’afrik, si li konpran pa li sava tonb dann l’izolman, si li konpra pa li lé dann in poudriyèr k’i domande k’a pété. Mi ékri azot la vèye d’in chao,la vèye d’in katastrof, pèrsosone i oi pa koman sa va déroulé, koman sa va fini.Mal antouléka, bien mal.

A bon antandèr, salu !


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus