Sa la pa lo mo k’i fo koméla pou anparl noute lang kréol rényoné.

Vernaculaire ? Dézolé lé ga !

6 décembre 2022

So matin mi sorte lir dann témoignaz kékshoz konmsa :Elie Hoarau la rapèl koman Lulu téi san ali angajé pou lo maloya, épi pou « la langue vernaculaire réunionnaise » pou lo vélo (...). Toute son bande zangajman li téi viv sa konm in rolijyon, plin... Toussa lé bien vré é Lulu lété vréman méritan pou son bande shoi téi sava, dann sanss noute lidantité rényonèz... Néna kant mèm in ladzèktif si zot i vé- i plé pa mwin pars i abèss nout lang kréol kan i anparl d’èl konm in lang « vernaculaire ».

Kossa i lé in lang vèrnakilèr ? Sa i sorte dann in mo latin « vernaculus » i vé dir « bande zésklav né dan la kaz lo mètr téi koz konmsa ». I pé di galman sa « in lang indijène »osinonsa, « in lang parlé dann in kominoté lokal » épi k’ i ansèrv natirèlman dann in famiy sansa in group familyal fèrmé.Lé vré dann bande tèz parti kominist rényoné pou lo promyé kongré-sète 1959- lo rédaktèr l’avé nonm lo kréol konm « in lang vèrnakilèr » mé dann tan-la pou ékri sa téi falé ou néna kouraj épi la réprèssion lété pa bien loin kan ou téi ékri sa.Mé zordi !

Nou lé bien loin d’sa ! Sa i fé 63 z’ané ké nou lé in bonpé rantre nou apré bataye pou done nout lang in statu, lo méyèr possib. Lo mo « lang » li-mèm pou lo kréol sa sé in mo la plipar d’moune i ansèrv koméla épi i kontèste pa...

Kan lofis la lang la domande fé lankète la dsu, lo rézilta lé parlan : pou la grande majorité rényoné lo kréol rényoné sé in lang, in poin sé tou-Koméla la lang kréol rényoné néna son bande zantré dann lédikassion nassyonal : néna bande proféssèr dé zékol spéssyalizé ladan, néna ossi bande proféssèr sèrtifyé, néna mèm dë proféssèr agrégé dann kréol, plizyèr pèrsone la pass zot doktora.

Astèr, si ni parl la kultur sansa la kiltir-konm zot i vé- la lang kréol rényonèz la pèrmète anou-konstruir in patrimoine kiltirèl bien ranpli é an pliss in patrimoine d’in grande kalité kissoi dann séga dann maloya, dann téat, kissoi ankor dann toute nout prodikssyon kiltirèl.

Nou néna a noute dispozission plizyèr diksyonèr, plizyèr gramèr mèm inn néna par-la mil paz . Alor vèrnakilèr, non ! sa la pa lo mo k’ fo , la pa lo mo bien adapté. Sirman li pèrmète pa nou marsh an avan dirékssyon lo bilinguisme ni rèv pou nout péi épi pou nout pèp.

A bon ékoutèr- salu.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus