
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Sa la pa lo mo k’i fo koméla pou anparl noute lang kréol rényoné.
6 décembre 2022
So matin mi sorte lir dann témoignaz kékshoz konmsa :Elie Hoarau la rapèl koman Lulu téi san ali angajé pou lo maloya, épi pou « la langue vernaculaire réunionnaise » pou lo vélo (...). Toute son bande zangajman li téi viv sa konm in rolijyon, plin... Toussa lé bien vré é Lulu lété vréman méritan pou son bande shoi téi sava, dann sanss noute lidantité rényonèz... Néna kant mèm in ladzèktif si zot i vé- i plé pa mwin pars i abèss nout lang kréol kan i anparl d’èl konm in lang « vernaculaire ».
Kossa i lé in lang vèrnakilèr ? Sa i sorte dann in mo latin « vernaculus » i vé dir « bande zésklav né dan la kaz lo mètr téi koz konmsa ». I pé di galman sa « in lang indijène »osinonsa, « in lang parlé dann in kominoté lokal » épi k’ i ansèrv natirèlman dann in famiy sansa in group familyal fèrmé.Lé vré dann bande tèz parti kominist rényoné pou lo promyé kongré-sète 1959- lo rédaktèr l’avé nonm lo kréol konm « in lang vèrnakilèr » mé dann tan-la pou ékri sa téi falé ou néna kouraj épi la réprèssion lété pa bien loin kan ou téi ékri sa.Mé zordi !
Nou lé bien loin d’sa ! Sa i fé 63 z’ané ké nou lé in bonpé rantre nou apré bataye pou done nout lang in statu, lo méyèr possib. Lo mo « lang » li-mèm pou lo kréol sa sé in mo la plipar d’moune i ansèrv koméla épi i kontèste pa...
Kan lofis la lang la domande fé lankète la dsu, lo rézilta lé parlan : pou la grande majorité rényoné lo kréol rényoné sé in lang, in poin sé tou-Koméla la lang kréol rényoné néna son bande zantré dann lédikassion nassyonal : néna bande proféssèr dé zékol spéssyalizé ladan, néna ossi bande proféssèr sèrtifyé, néna mèm dë proféssèr agrégé dann kréol, plizyèr pèrsone la pass zot doktora.
Astèr, si ni parl la kultur sansa la kiltir-konm zot i vé- la lang kréol rényonèz la pèrmète anou-konstruir in patrimoine kiltirèl bien ranpli é an pliss in patrimoine d’in grande kalité kissoi dann séga dann maloya, dann téat, kissoi ankor dann toute nout prodikssyon kiltirèl.
Nou néna a noute dispozission plizyèr diksyonèr, plizyèr gramèr mèm inn néna par-la mil paz . Alor vèrnakilèr, non ! sa la pa lo mo k’ fo , la pa lo mo bien adapté. Sirman li pèrmète pa nou marsh an avan dirékssyon lo bilinguisme ni rèv pou nout péi épi pou nout pèp.
A bon ékoutèr- salu.
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)