Vi publik,vi privé, viso social, kiltirèl

21 mars 2014, sanm Justin

Zot la fé port a port konm moin, zot la marsé plis ké pé, monté dsann, travers ravine, mont la pant, somin an pant po loto, léskalié in koté po piéton, mé bayoun na in nafèr mi romark isi la Rényon, moin té fine voir sa Tahiti… sou prétèkst ou nana in vi privé, ou fé in mir, mé in mir mésié, dizon bil dozèr i giny pa kasé !
Moin navé in voizin Tahiti, son mir an pièr artifisièl, dé mèt sin kant ta lèr 3 mèt otèr, laddan minm pa in trou po lèr pasé ; zot i koné Tahiti lé konm la Rényon, péi tropikal : a moin mi an fou, mon koté mi fé in park poul sinon sa pizon ; mé son mir la la pa bon po nout kontré : akoz ?

Pars si i fé so po moin, i fé so po li osi ; alors pokoué mèt nout dé dan in létiv ; lèr i sirkil pi ; tout briz la mèr in ariv pa dan nout kaz ; minm si nou lès nout port ouvert, la poin sirkilasyon dèr ; alors tout briz loséan oki…
Po koué ti kash ton vi ; pars ton vi lé pa piblik ? Mé lontan, la Rényon, tout moun i voi tout moun, kan i lèv, i rouv la port i di : « bonzour mésié ou madame intèl ! Sinon sa : « ou la poin inn ti pé dsèl ! » ; i pé èt in tizon po alime do fé ; zordi i pé èt : « ou dsann an vil ?ou pé aminn mon ti garson », sinon : « hin, a ou osi do lo la koupé dan la nuit ? »

Isi ogard, kan ti mont mafate, dann santié, ti di bonzour, ti ésanz pa inn ti kozman ? « Hin na in déboulé anm balaba, fé tatansyon… »
Minm so matin mi di in bann piéton dan in somin étroit : « moin lé avéglé par lo soleyi, moin noré pi kraz a zot… si té in siin pas ankor, mé in moun ! Moin lé kapab rant la zol… ! ».
Sa i mèt nout tout a lèz, sé sa nout kiltir kréol, dan nout ti péi kréol ! Nou lé dan loralité ; toultan !
I fo touzour kozé ant konpatriot, lé sosial, lé kiltirèl.

 Justin 

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus