Viktime de guèr an réédikassion !

28 out, sanm Justin

Mézami néna inn-dé zour dsa mwin la rogarde in kou zoinal parlé é mwin la vi in sékanss mwin la trouv intéréssan.Téi anparl bann solda bléssé é la bézoin d’in réédikassion é sa lé pri an sharj par in lassossyasion fé éksopré pou sa.Pars bann solda bléssé la bézoin d’in réédikassion kissoi fizik pou sak la konète bann sékèl fizik, kissoi mantal osinonsa moral pou sak la konète in déga dsi so poinnvizé-la.

D’apré sak mwin la vi demoune lassossyasion néna lo moiyin ède bann bléssé rotrouv in pé zot lidantité fizik, moral, sansa mantal.Dann lo lassossyasion néna doktèr, néna psikolog, néna in pé toute sak i fo pou vnir an soutien pars d’apré sak i di lé pa fassil romonte la pante kan lariv aou in séryé déga dann tan la guèr.

Biensir sa sé in n’afèr toulmoune i pé konprann pars dann la vi tou kour i ariv demoune bonpé tablatir é pou romont la pante lé dur, défoi ou lé pa marké mé ou lé ataké k’i oi osinonsa k’i oi pa, mé la bézoin lo soin pou romonte lo kouran épi rotrouv lo kour out vi.Mi arète la, mé mi panss demoune i doi tonb dakor avèk mwin fassilman dsi in sizé konmsa é promi ziré la pa la dsi la sékirité sossyal i doi fé son zékonomi .

Si ni rovien l’assossyasiasion i anparl dann télé, mwin la vi bann bléssé apré akonpagn bann zanimo konm par égzanp shoval, sansa moush a myèl pou bann zanimo sèrv azot médssin san formassion, mé arienk an étan natirèlman konm zot i lé.Mwin la rogarde dsi linternèt é mwin la vi lo rol bann zanimo konm lo shien, lo shate épi mouton i pé zoué dann la réédikassion lo moune bléssé.

Astèr in késtyon kant mèm ! Dann roportaz mwin l’aprann pliss san sinkante pèrsone i suiv la réédikassion avèk banna.150 ok ! Mé lé zot, sak i rofiz bann réédikassion-la, konbien zot i lé.antouléka sa i vé dir la guèr La franss i fé an déor dson téritoir ébin sa i lèss déga imin é pou défann inn bone koz sansa pa inn bonne koz ? ni pé poz anou késtyon.Pou in pti péi knm nou mi panss sa i roprézante pa mal demoune kant mèm viktime dirèkt sansa indirèkt épi bann famiye, épi bann paran, épi bann zanfan. Astèr obliye pa toute bann viktime dann tout La franss...sa i doi fé dé mil é dé san.

Sa i fé dir amwi nin gouvèrnman sansa prézidan i pé anvoye bann sitoiyin fé la guèr mé i fo porte atanssion : pa déklansh bann zopérassion lé pa itil, pa déklansh bann zopérassion pou grossi lo pla ban n zésploitèr pars bann viktime-la, zot lé toussèl, zot lé jenn, zot lé frazil é i fo porte atanssion banna -sirtou pa konsidèr azot konm viktime kolatéral inévitab..

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus