Vin déssanb 1848, Vin déssanb 2022, La Rényon i fète labolissyon lésklavaz

21 désanm 2022, sanm Justin

Mézami yèr té la fète l’abolission lésklavaz-la fète kaf si zot i vé, sansa ankor la fète rényonèz la liberté. 1848, lo sistèm dominassion lo pli orib nou la konu dann listoir nout péi lété aboli. Mé la libèrté ladan ?

Sarda toué la roul anou, toué la roul anou dan la bou. Bande zésklav téi panss sirman 19 déssanm zot i dor zésklav é lo vin zot i né lib... Sirman in gran kontantman, mé galman in gou d’pa z’assé. Zot modèl lété bande lib dann tan-la é zot téi oi zot landomin konm banna avèk toute bande privilèz banna l’avé mé lo bande privilèz landomin téi égziss pa pou zot.

Landomin zot lété pi ésklav mé zot lété angajé avèk in livré langajman épi in tash pou fé, é in pèyeman an natir épi an larzan : an natir lété lo mèm zafèr ké pou bande zésklav, an larzan in pti moné avèk in travaye dir konm avan, mèm in korvé do boi, korvé la paille, korvé dolo — é sa l’a pa arète toutsuite… Touzis lo droi porte shapo, épi lo droi mète linz koulèr, lo droi porte in nom zot l’avé poin avan.

Biensir Lo kode noir 1723 lété galman aboli mé in shanjman sa téi sava pran son tan pou arivé épi lété pa vréman sak bande zésklav té i atann. Si tèlman bonpé zanssien zésklav téi sava maron épi téi instal azot dann kan konm l’avé Sin-Dni, Sin-Pyèr épi d’ote gran kartyé. Mèm in tan l’avé par-la Sink mil pèrsone apré divag dann la kanpagn rényonèz pou sov avek in réalité lété pa sète zot téi atande.

Lib ? Sirman pa. Presk ? Mé mi kroi pa é mi préfèr di : prèske pa.

Ni pé ankor azoute in n’afèr konm in késtyon : d’apré zot, apré labolission kissa téi doi gingn in dédomajman ? Bande zansien zésklav, sansa bande mètr la pèrd zot zésklav ? La pa bézoin rode lontan mézami, bande zésklav la pa gingn arien sé bande mètr la gingn in dédomajman.

Zordi ankor néna d’moune i domande réparassion pou bande zésklav épi zot déssandan : pa d’réparassion. Pou bande moune souvan défoi té déporté, ésploité, maltrété, souvan dé foi san sépitir kan zot i mor. 174 zanéla fine passé. Lésklavaz lé aboli. Mé son souvnir i bril ankor la shèr bande déssandan.

Mi kite azot rofléshi la dsu. A bon antandèr, salu.

Justin

Padport20 décembre

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus