Viv avèk nout travay, pa avèk la mandyansité !

15 séptanm 2010, sanm Justin

Matante Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté,
Final de konte, vi voi byin zot i done amoin rézon. Déssi la késtyonn shomaj épi déssi la késtyonn shantyé. Zot, bann rouj de fon, zot lé blijé d’oir konm toulmoun ké nana la kriz. Zot lé oblijé d’oir ké nana aryink gouvèrnman La France na moiyin pou vnir ède anou in pé. Majine azot si l’avé poin larjann La France pou ède tousa d’moun dann malizé, koman nora fé ? Koman-koman, dann la difikilté i fo ni arvyin la. Aprésa, in pé na poin la rokonésans, i krash dann pla manjé. Pétète zot i profèr manj lo rosh ? Tok, pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :
Mon vyé matante k’i koz touzour la boush rouvèr,
Moin lé a dmandé ousa vi sava rode toute la balivèrne ou i ékri. Vou-la, vi sava pa rode pou kossa nou lé dan malizé, sèl shoz ou i pans kan nou lé atèr, sé lèr k’i fo anou la solidarité nasyonal. In drol de solidarité touléka, kan i vé pa fé lo trante-mil lozman sosyal nou la bézoin, i ède kapote projé tram-train an rofizan in ède i égzis la-ba, an ratiboizan l’ède pou dévlopman dirab. Lé vré, nana issi mèm bann konpars, sak la rofiz lo Zénith, lo pol oséan, la rokade Tampon, sak la kondane nout mézon dé sivilizasyon san konète kossa k’i lé... sak l’apré mine Air Austral, lotomi dann lénèrzi. Bou-di-konte, toute sak va fé marsh anou deboute, plito k’obliz anou domann siouplé. Kréol i vé travay, pa viv èk la mandyansité !

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus