Vré, pa vré ? mi vann konm moin l’ashté

3 novanm 2014, sanm Justin

Mi koné pa si zot la fine bien vi do pré in shov-souri. Mi pé asir azot sa i korésponn pa nout kanon la boté. Pli pir ké sa, pou nou, sa in zanimal vilin par dsi vilin. An pliské sa, domoun va dir aou sa i san mové, sa i transport la maladi, mèm sa i boir lo san konm bann vanpir. Bien sir, na lo vré épi na lo fo la-dan... Tout fason, mi sort lir sa na plis mil dé san zéspès shov souri : in pé, konm sète l’érop i manz zinsèk par milyé, in pé i boir néktar flèr, in pé i manj lo frui épi lo flèr. A !!

Figuir azot mi sort l’il moris é in soir mi antann pèf ! pèf ! Karbine l’apré pété. Mi rogard par la fénète é mi oi in ga avèk in karbine l’ér konprimé épi in lanp-torch apré tiré. Moin la pans, sa in boug èm pa lo shien kan i aboye la nuite, sansa kan i rant dann park volay, sansa pou in n’ot rézon. Lo brui l’arété, moin la mont dsi lo li pou anshèv ral mon karang. Landomin, mi domann demoun kosa i lé bann kou d’karbine la pété dan la nuite ? L’èr-la, i réponn amoin, sa sé pou tyé shov-souri. Par kou d’shyass la pa tyé arien so nouite-la. Mé lo soir, l’èr zoizo i di la priyèr, mi oi in bèl tapaj dann pyé mang. Domoun an ta, mi di pa zot. Inn dé gabyé kosto i grinp dsi pyé mang. Pèf ! Pèf ! Kou d’karbine. In zoizo i tonm : maron épi noir, avèk in pti gèl ronar. Sé lo shov souri ! Mi domann kosa i sar fé avèk sa ? I fé amoin pou répons, i sar fé sivé pars sa in shov-souri i manj lo frui épi lo flèr é d’apré sak i di son vyann lé dou.

Mi domann si sa lé pa protézé ? In ga i réponn amoin non, bann ti noir i manz zinsèk lé protéjé, pa bann rousète. Donk mi kontant amoin èk sa. Mé kan mi ariv mon kaz mi rouv internet é mi apèrsoi la FAO i sort di bann polilasyon l’Afrik dé l’ouèsarète manz la vyand sovaz, ou bien pran prékosyon, pars in pé é sirtou bann shov-souri i manj frui na in rézèrv viris ébola dann zot fourir, dann zot transpirasion dann zot luil de kor. I di si la vyann lé bien kui lé bon, mé antansyon kan i plish ali pars la lé riskab fout azot la maladi... Kèl réfléksyon mi fé d’apré zot ? An moin-mèm, dann mon kèr : « Mi pans : Alé vèy demoun na la fyèv l’aéropor, an atandan sé dann lo péi ké l’moun la fine ète ataké ! Vré, pa vré ?, mi vann konm moin l’ashté ! »

NB — In pti mo pou la rout : « Mi ral mon karang ». Kan ou i fé la pèsh a la trinn, ou i lès lo fil kour déyèr kanote é lo tan ké poison i bèg, ou i asoupiy in pé. si i bèk pa, dé foi ou i dor karéman. Sé konmsa ké lo lésprésyon lé éné. ou i kas out somèy an atandan ké poison i bèk. sinonsa ou i kas out somèy soloman.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus