Wati-Watia dann park nasyonal lé o !

19 séptanm 2016, sanm Justin

Kosa la spasé dann park lé o ? Mi pans sa sé in sogré rant dé-troi pèrsone, rant dé-troi konplotèr. Moin pèrsonèl, mi frékant pa d’moun la ote, donk mi koné pa, ni do pré, ni do loin sak l’a vréman été éspasé… Dann sète afèr ou i antann in dépité ranplasan apré « félisite » lo madam pou lo travaye fé. Félisite ? Pou kosa li pran ali don so éro bann rézo sosyo. Na in sèl k’i pé félisité sansa pa félisité, dann in ka konmsa, sé lo pèp La Rényon. Pou lo rèst, pou bann z’aktèr lo ta, sé bate la lang pou pa di arien. Sé bate la mèr pou ramas l’ékime.

Kosa lo pèp rényoné i pans ? Sa nou va oir avèk lo tan. Soi lo madam la bien travaye pou lo péi, soi li la pa bien travaye pou lo péi. Soi li l’avé lo moiyin son z’anbisyon, soi li lé anpèshé. Soi li l’avé in vizyon soi li l’avé poin. Si èl na kouraj, sé èl k’i doi dir anou. Mi souvien in modékri Geoffroy Legros dsi lo park nasyonal dann « 7 lam la mèr ». Son tit : « For avèk bann fèb, fèb avèk bann for ». Alor lé konmsa, lé pa konmsa ? La Rényon i rogard é èl i atann lo bon répons é lo répons vré.

Astèr, in pé i di anou, sé in rényonèz é sa sa lé sakré, i pé pa toush son post travaye konmsa par in sinp sms. Mi pans pa i fo touzour rézone konmsa. Sansa, i fo rézone konmsa osi kant la pèrsone lé kominis é k’ èl nana lé kapasité k’i konvien pou bien fé son boulo. Pars moin la romarké kan sé in kominis i domann in travaye, kan li réponn bann z’antrotien pou ète anboshé, mèm si li prézant in bon dosyé, mèm si la fine donna li lo post, i anvoye ali baladé é pèrsone i di pa arien. Sa i fé pa lo gro titr lé dé zournal la droit. Pou anshévé kisa k’i fé lo kriyèr d’nuite. Kisa k’i mont lo kabal ? Kisa k’i konplote ? Sé bann rényoné zot mèm.

M’a rovni la dsi san tardé, mé moin na dé mo pou dir dsi La minis Ségolène Royal ? Pou moin èl i fé parti in gouvèrnman néokolonyal é bien antandi èl osi èl lé néo-kolonyal. L’èr-la, lo droi dé pèp ? Shifonn papyé pou èl sof si sé lo droi bann pèp l’oksidan. Mé sa, ni koné, sé pou sa moin sar pa pli long ké sa zordi.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus