
Turbulence à la Mairie de Saint-André
5 juillet, parAprès les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
12 séptanm 2014, sanm
Mi èm azot. Sak i travay dir, shomèr, sak i mèt soulié verni, ou sinonsa sak i anfil savat gouni, bann plantèr, z’ouvrié, sak nana, sak lé oki, mèm si i di : « boug oki na pwin d’frékantasyon » é pi lokisité la pa in vis. Mi èm l’antropriz, sindikat, travayèr osi mi èm. Sak i port linèt, sak nana lo dan, sak la pwin. Zistoman pou lo dan, mi koné in madanm navé pi lo dan dan sou boush ou plito té rèt a li inn, bana té i di, i rèt madanm la in dan pou bwar kafé. Koseman la lé krièl. Fransh vérité, té pa pou méprizé té zis pou kas lé kui, pou fé ri lo boush. Zistoman. Banna la tonm si paleto lo prézidan ek koseman lo dan. Li lé pri dan la kol jak soso ek sa. Li sobat, li esplik, li lé mayé, pétèt li osi, li la di sa pou fé ri. Zot la konpri mi èm domoun Mé mwin nana in fèb pou mon bann, inn ti panshan pou ti kolon, in proférans dizon pou maléré. Lo prézidan i di : « fo pa oublié ou ti sort, sé la mèm ti tyin ton rasin ton rézon de vi ». Mi di konm sa osi mwin. A zot ?
In ot boug osi lé dan la kol jak an frans. In minis. In minis dé nout répiblik konm i di, li la oubli déklar son z’inpo. Dopi trwazan, katran mèm li pèy pa z’inpo, li la oubli pèy son loyé, son bann z’amand osi, tousala i fé bokou, sé in boug si zot i vé, sé konm la shanson « zé la mémwar ki flansh » mé ryink pou z’afèr larzan é soleman pou langé. Mwin mi kroi si son mémwar lé fay vodrémié li lé pi minis. Ala in boug i fé la lwa, li respèk pa, li fé l’ogmantasyon z’inpo pou nou é li li pèy pa, li na toupé foutor. Sé pa promié fwa i ariv sa, rapèl a zot in ot minis té parèy mi di pa lo non, té i di pa nou tout, la ral a nou kari sou dri ziska tan la bat a li déor osi. Isi osi, pétèt nana lamadou. Mi sort lir dann in zournal in boug sora oblizé démisioné avan d’komansé. Son bann dalon la tay in kostim pou li é banna i di, sirmézir, ryink pou li. Soleman li i gyin rant dodan. Mé la pa tienbo dobout, konm i di, la déshiré an rout, zot i vyin romarké ké lo kostim lé tro gran pou li, lo mansh droit i dépas é lo mansh gosh lé tro court é dikou pétèt i trouv pi domoun pou pèyé. Mézami. Tout fason, konm di l’istwar : In méday na touzour son rovèr.
Nana i di nout répiblik lé abimé, ki pé pi kontinié komsa, ké nou lé o bou ek tousala z’afèr. Tou lé zour ni antann, nou lé finn prèsk abitié, banna i coup, i ash, i transh tansantan i domand a nou, nout lavi, mé i tienbo pa kont. Mèm dé foi ni fé dé proposisyion osi, Z’afèr i tienbo dobou, z’afèr sérié pa konm z’afèr kostim, pou avans dovan, pou nou èt aktèr, pou mèt nout péi an l’èr. Zot i fé zorèy koshon dann marmit pwa.
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
L’ancien chef de la diplomatie européenne a déclara qu’« en un mois, 550 Palestiniens affamés ont été tués par des mercenaires américains ». Une (…)
Après l’opération militaire d’Israël « Rising Lion » (« Lion dressé ») contre l’Iran dans la nuit du jeudi 12 au vendredi 13 juin 2025, et celle (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
Bann modékri andann forom
12 séptanm 2014, 07:15, sanm titienne
Komplisyté bann shazèr d’lo , lé pa pa inn dernié zafèr osi